Evropi preti novi talas izbeglica
Kako se zaoštrava situacija u Gazi i između Izraela i Irana, tako se povećava broj ljudi koji beže od haosa na Bliskom istoku. Najveći broj njih odlazi u zemlje jugoistočne Evrope: Tursku, Republiku Kipar i Grčku. Pošto se taj talas neće tu zaustaviti, to već izaziva veliku zabrinutost i u Briselu, koji u saradnji s Egiptom i Libanom sada pokušava da zaustavi izbeglice koje nemaju pravo da dobiju azil u zemljama Evropske unije.
Krijumčari ilegalnih izbeglica pokušali su da iskoriste čak i ramazanske praznike, koji su upravo završeni, kako bi ilegalno, preko Anadolije i istočnog Mediterana, prebacili beskućnike do mirnog života negde na zapadu evropskog kontinenta. Turske službe bezbednosti su u mobilnom stanju i samo za pet dana otkrile su 1.100 izbeglica koje nemaju pravo na dobijanje azila, preneo je istanbulski „Hurijet”.
„Mi se tu nećemo zaustaviti. U toku je operacija ’Štit’ u koju su uključeni pripadnici policije, žandarmerije i pripadnici drugih službi bezbednosti koji širom zemlje svakodnevno otkrivaju ilegalne migrante”, izjavio je ministar unutrašnjih poslova Ali Jerlikaja.
Turska nije izuzetak. Kako se zaoštrava situacija na Bliskom istoku na udaru su se našle i druge zemlje u okruženju, pre svega Republika Kipar i Grčka. Vlada u Nikoziji je na mukama i traži pomoć od zemalja Evropske unije, čiji je član već dve decenije. Samo od početka aprila na to mediteransko ostrvo čamcima je ilegalno stiglo više od hiljadu izbeglica, uglavnom iz Libana. Zvaničnici su odlučili da obustave razmatranje zahteva za azil tih pridošlica, uglavnom Sirijaca, koji su zahvaljujući krijumčarima malim čamcima stigli preko Libana. Nikozija je uputila apel Evropskoj uniji da pomogne Bejrutu kako bi mogao da zadrži nepoželjne posetioce na svojoj teritoriji, ili da ih vrati tamo odakle su stigli. Vršilac dužnosti premijera Libana Nadžib Mikati kaže da njegova vlada pokušava da zaustavi ilegalni „izvoz izbeglica” u Republiku Kipar, s kojom ima prijateljske odnose. „Mi smo pojačali kontrolu na našim granicama”, dodao je i objasnio da iza toga stoje belosvetski krijumčari.
„Brisel hitno treba da preduzme mere kako bi zaštitio svoju članicu”, ističu u vladi Republike Kipar, prenose novinske agencije.
U tu zemlju u istočnom Mediteranu, udaljenu 160 kilometara od Libana i Sirije, u prva tri meseca morskim putem ilegalno su stigle dve hiljade nezvanih gostiju, a u istom periodu 2023. svega njih 78. U Nikoziji se strahuje da je to samo početak, pošto se situacija na Bliskom istoku iz dana u dan zaoštrava, ne samo između Izraelaca i Palestinaca u Gazi, nego i Teherana i Tel Aviva. Povremeno se puca i u Siriji, Iraku i na Crvenom moru, odnosno u Jemenu.
Ni Grčka nije pošteđena od najnovijeg izbegličkog talasa. Ova zemlja već godinama ne zna šta da radi s nezvanim gostima koji stižu sa svih strana, najčešće preko Anadolije. Sada su se na udaru našla i grčka ostrvca u južnom Sredozemnom moru. Na jednom od njih – Gavdosu, koje ima svega 70 stanovnika, od početka godine stiglo je gotovo hiljadu migranata. Meštani se hvataju za glavu jer i bez nezvanih gostiju jedva preživljavaju. Atina traži pomoć Brisela, pošto godinama ne zna šta da radi s beskućnicima koji stižu iz Turske preko Egejskog mora ili pogranične reke Marice.
Migrantska kriza je jedan od problema u središtu pažnje u kampanji za novi sastav Evropskog parlamenta koji se bira sredinom godine. Pojedine desničarske partije optužuju svoje vlade da su se predale krijumčarima i obećavaju da će zaoštriti stav prema izbeglicama i neće dozvoliti da preplave zapad kontinenta.
U Briselu odbacuju te optužbe. Evropska komisija je nedavno postigla dogovor s vladom u Kairu da zaustavi talas ilegalnih izbeglica koje pokušavaju da se s Bliskog istoka preko Sredozemnog mora domognu boljeg života u Francuskoj, Holandiji, Nemačkoj, Švedskoj i drugim razvijenim zapadnim zemljama. Kairo će dobiti od EU 7,4 milijarde evra u vidu povoljnih zajmova i drugih finansijskih pogodnosti kako bi zaustavio najnoviji migrantski talas.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


