Četvrtak, 09.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Evro­pi pre­ti no­vi ta­las iz­be­gli­ca

Po­sle vi­še­me­seč­nih su­ko­ba Izra­e­la­ca i Pa­le­sti­na­ca u Ga­zi, kao i me­đu­sob­nih oru­ža­nih na­pa­da Tel Avi­va i Te­he­ra­na, ze­mlje u su­sed­stvu su se na­šle na uda­ra no­vog ta­la­sa mi­gra­na­ta
Evro­pi pre­ti no­vi ta­las iz­be­gli­ca
( Фото / EPA–EFE / Sedet Suna)

Ka­ko se za­o­štra­va si­tu­a­ci­ja u Ga­zi i iz­me­đu Izra­e­la i Ira­na, ta­ko se po­ve­ća­va broj lju­di ko­ji be­že od ha­o­sa na Bli­skom is­to­ku. Naj­ve­ći broj njih od­la­zi u ze­mlje ju­go­i­stoč­ne Evro­pe: Tur­sku, Re­pu­bli­ku Ki­par i Grč­ku. Po­što se taj ta­las ne­će tu za­u­sta­vi­ti, to već iza­zi­va ve­li­ku za­bri­nu­tost i u Bri­se­lu, ko­ji u sa­rad­nji s Egip­tom i Li­ba­nom sa­da po­ku­ša­va da za­u­sta­vi iz­be­gli­ce ko­je ne­ma­ju pra­vo da do­bi­ju azil u ze­mlja­ma Evrop­ske uni­je.

Kri­jum­ča­ri ile­gal­nih iz­be­gli­ca po­ku­ša­li su da is­ko­ri­ste čak i ra­ma­zan­ske pra­zni­ke, ko­ji su upra­vo za­vr­še­ni, ka­ko bi ile­gal­no, pre­ko Ana­do­li­je i is­toč­nog Me­di­te­ra­na, pre­ba­ci­li bes­kuć­ni­ke do mir­nog ži­vo­ta ne­gde na za­pa­du evrop­skog kon­ti­nen­ta. Tur­ske slu­žbe bez­bed­no­sti su u mo­bil­nom sta­nju i sa­mo za pet da­na ot­kri­le su 1.100 iz­be­gli­ca ko­je ne­ma­ju pra­vo na do­bi­ja­nje azi­la, pre­neo je is­tan­bul­ski „Hu­ri­jet”.

„Mi se tu ne­će­mo za­u­sta­vi­ti. U to­ku je ope­ra­ci­ja ’Štit’ u ko­ju su uklju­če­ni pri­pad­ni­ci po­li­ci­je, žan­dar­me­ri­je i pri­pad­ni­ci dru­gih slu­žbi bez­bed­no­sti ko­ji ši­rom ze­mlje sva­ko­dnev­no ot­kri­va­ju ile­gal­ne mi­gran­te”, iz­ja­vio je mi­ni­star unu­tra­šnjih po­slo­va Ali Jer­li­ka­ja.

Tur­ska ni­je iz­u­ze­tak. Ka­ko se za­o­štra­va si­tu­a­ci­ja na Bli­skom is­to­ku na uda­ru su se na­šle i dru­ge ze­mlje u okru­že­nju, pre sve­ga Re­pu­bli­ka Ki­par i Grč­ka. Vla­da u Ni­ko­zi­ji je na mu­ka­ma i tra­ži po­moć od ze­ma­lja Evrop­ske uni­je, či­ji je član već dve de­ce­ni­je. Sa­mo od po­čet­ka apri­la na to me­di­te­ran­sko ostr­vo čam­ci­ma je ile­gal­no sti­glo vi­še od hi­lja­du iz­be­gli­ca, uglav­nom iz Li­ba­na. Zva­nič­ni­ci su od­lu­či­li da ob­u­sta­ve raz­ma­tra­nje zah­te­va za azil tih pri­do­šli­ca, uglav­nom Si­ri­ja­ca, ko­ji su za­hva­lju­ju­ći kri­jum­ča­ri­ma ma­lim čam­ci­ma sti­gli pre­ko Li­ba­na. Ni­ko­zi­ja je upu­ti­la apel Evrop­skoj uni­ji da po­mog­ne Bej­ru­tu ka­ko bi mo­gao da za­dr­ži ne­po­želj­ne po­se­ti­o­ce na svo­joj te­ri­to­ri­ji, ili da ih vra­ti ta­mo oda­kle su sti­gli. Vr­ši­lac du­žno­sti pre­mi­je­ra Li­ba­na Na­džib Mi­ka­ti ka­že da nje­go­va vla­da po­ku­ša­va da za­u­sta­vi ile­gal­ni „iz­voz iz­be­gli­ca” u Re­pu­bli­ku Ki­par, s ko­jom ima pri­ja­telj­ske od­no­se. „Mi smo po­ja­ča­li kon­tro­lu na na­šim gra­ni­ca­ma”, do­dao je i ob­ja­snio da iza to­ga sto­je be­lo­svet­ski kri­jum­ča­ri.

„Bri­sel hit­no tre­ba da pre­du­zme me­re ka­ko bi za­šti­tio svo­ju čla­ni­cu”, is­ti­ču u vla­di Re­pu­bli­ke Ki­par, pre­no­se no­vin­ske agen­ci­je.

U tu ze­mlju u is­toč­nom Me­di­te­ra­nu, uda­lje­nu 160 ki­lo­me­ta­ra od Li­ba­na i Si­ri­je, u pr­va tri me­se­ca mor­skim pu­tem ile­gal­no su sti­gle dve hi­lja­de ne­zva­nih go­sti­ju, a u istom pe­ri­o­du 2023. sve­ga njih 78. U Ni­ko­zi­ji se stra­hu­je da je to sa­mo po­če­tak, po­što se si­tu­a­ci­ja na Bli­skom is­to­ku iz da­na u dan za­o­štra­va, ne sa­mo iz­me­đu Izra­e­la­ca i Pa­le­sti­na­ca u Ga­zi, ne­go i Te­he­ra­na i Tel Avi­va. Po­vre­me­no se pu­ca i u Si­ri­ji, Ira­ku i na Cr­ve­nom mo­ru, od­no­sno u Je­me­nu.

Ni Grč­ka ni­je po­šte­đe­na od naj­no­vi­jeg iz­be­glič­kog ta­la­sa. Ova ze­mlja već go­di­na­ma ne zna šta da ra­di s ne­zva­nim go­sti­ma ko­ji sti­žu sa svih stra­na, naj­če­šće pre­ko Ana­do­li­je. Sa­da su se na uda­ru na­šla i grč­ka ostrv­ca u ju­žnom Sre­do­zem­nom mo­ru. Na jed­nom od njih – Gav­do­su, ko­je ima sve­ga 70 sta­nov­ni­ka, od po­čet­ka go­di­ne sti­glo je go­to­vo hi­lja­du mi­gra­na­ta. Me­šta­ni se hva­ta­ju za gla­vu jer i bez ne­zva­nih go­sti­ju je­dva pre­ži­vlja­va­ju. Ati­na tra­ži po­moć Bri­se­la, po­što go­di­na­ma ne zna šta da ra­di s bes­kuć­ni­ci­ma ko­ji sti­žu iz Tur­ske pre­ko Egej­skog mo­ra ili po­gra­nič­ne re­ke Ma­ri­ce.

Mi­grant­ska kri­za je je­dan od pro­ble­ma u sre­di­štu pa­žnje u kam­pa­nji za no­vi sa­stav Evrop­skog par­la­men­ta ko­ji se bi­ra sre­di­nom go­di­ne. Po­je­di­ne de­sni­čar­ske par­ti­je op­tu­žu­ju svo­je vla­de da su se pre­da­le kri­jum­ča­ri­ma i obe­ća­va­ju da će za­o­štri­ti stav pre­ma iz­be­gli­ca­ma i ne­će do­zvo­li­ti da pre­pla­ve za­pad kon­ti­nen­ta.

U Bri­se­lu od­ba­cu­ju te op­tu­žbe. Evrop­ska ko­mi­si­ja je ne­dav­no po­sti­gla do­go­vor s vla­dom u Ka­i­ru da za­u­sta­vi ta­las ile­gal­nih iz­be­gli­ca ko­je po­ku­ša­va­ju da se s Bli­skog is­to­ka pre­ko Sre­do­zem­nog mo­ra do­mog­nu bo­ljeg ži­vo­ta u Fran­cu­skoj, Ho­lan­di­ji, Ne­mač­koj, Šved­skoj i dru­gim raz­vi­je­nim za­pad­nim ze­mlja­ma. Ka­i­ro će do­bi­ti od EU 7,4 mi­li­jar­de evra u vi­du po­volj­nih zaj­mo­va i dru­gih fi­nan­sij­skih po­god­no­sti ka­ko bi za­u­sta­vio naj­no­vi­ji mi­grant­ski ta­las.

Komentari2
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Iso B.
Taj problem će se tek zaoštriti, ukoliko se ne zaustavi sadašnji sukob u Gazi i medjusobni napadi Irana i Izraela. Pogotovo što još ima sukoba u Siriji, Iraku i Libanu. Situacija je napeta i u Avganistanu i Pakistanu.
A.Vesnić
A nikome ne pada na pamet da se postrigne dogovor i da se primoraju zaraćene strane da zakopaju ratne sekire i da nadju mirno rešenje na Bliskom istoku. Naprotiv sukobi se podstiču.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.