Četvrtak, 18.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Punim gasom u mestu

Kroz priču o automobilima dobili smo knjigu o državi i društvu, rečeno je o studiji „Automobil je sloboda” istoričara Marka Miljkovića
Punim gasom u mestu
Краљица Марија – прва жена која је храбро возила аутомобил до Нице и Париза (Фото: из књиге)

Studija istoričara Marka Miljkovića „Automobil je sloboda, istorija razvoja automobilizma u Srbiji 1903- 2023”, u izdanju Službenog glasnika, specifičan je pogled na istoriju Srbije i Jugoslavije u poslednjih 120 godina, ali i na stepen oslobođenosti društva. Autor je na nedavnoj promociji ove knjige u beogradskoj knjižari „Geca Kon” napomenuo da ovo delo takođe govori o kontinuitetu i diskontinuitetu kroz različite države i ratove, jer je prvi automobil došao u Srbiju neposredno pred smenu dve dinastije u Kraljevini Srbiji.

– „Punim gasom u mestu” naslov je zaključka ove knjige, koji govori o tome gde smo se nalazili pre 120 godina i gde smo danas. Kraljevina Srbija mnogo je kasnila u procesu modernizacije i u prihvatanju automobila kao novog tehnološkog izuma. Do početka Prvog svetskog rata bilo je oko 30 automobila u privatnom vlasništvu elite i možda je još toliko imala vojska, a do Drugog svetskog rata bilo je oko 13 hiljada automobila. Najveći uspon dešava se od sredine šezdesetih do početka osamdesetih godina 20. veka u Jugoslaviji, kada se može govoriti o periodu uspeha. Danas se po stepenu motorizacije Srbija nalazi jedino ispred Albanije, Severne Makedonije i Turske, a potrebno je dvadesetak prosečnih plata za jedan prosečan automobil – rekao je Marko Miljković.

Profesor Milan Ristović naglasio je da čitajući ovu knjigu mi zapravo čitamo društvenu istoriju i povest tehničke kulture u Srbiji i Jugoslaviji, na početku 20. veka, sve do naših dana, čitamo je kao istoriju izgradnje moderne infrastrukture, koja je bila potrebna za razvitak automobilizma, transporta, saobraćaja, turizma. Knjiga govori o 20. veku – automobilskom veku, dok je 19. bio vek dominacije železnice.

– Činjenica da je neko imao porodični automobil otvarala je mogućnosti da se izađe iz uskih mogućnosti svojih gradova i putuje u druge zemlje. Ljudi su dobili šansu da eksperimentišu, da budu slobodni. Uz automobile došle su i nove profesije: mehaničarske, šoferske, otvoren je i sistem snabdevanja benzinom i benzinske pumpe, donošeni su novi zakoni, osnivane su fabrike automobila, međutim, javljale su se i saobraćajne nesreće. Sa ekonomskim mogućnostima razvijalo se čitavo društvo, a sa novim radnim mestima u toj industriji, popravljala se opšta slika društva, automobil je postajao i statusni simbol i kompenzacija za nešto drugo – rekao je Ristović, dodajući:

– Nušić nije bez razloga smestio radnju komada „Mister Dolar” u jedan od beogradskih auto- klubova, koji su bili rezervisani za finansijsku i političku elitu. Bila je stvar prestiža kada je neka država imala sopstvenu industriju automobila, koja je zapošljavala na hiljade radnika, a sve važnije su postajale i reklame. Ova knjiga pokazuje i korišćenje automobila u balkanskim ratovima i u Prvom svetskom ratu, Drugi svetski rat bio je posebno dramatičan zbog nedostatka goriva, što je primoravalo ljude da improvizuju. Kroz istoriju automobilizma pokazano je kako su se menjali društvo i tehnička kultura, kakav uticaj na razvijenost države ima ova važna grana industrije automobila – istakao je prof. dr Milan Ristović, dodajući i to da je ova knjiga ozbiljno napisana studija, da nudi obilje novih informacija, ali i da vrlo lepo izgleda.

Istoričarka Radina Vučetić naglasila je da je studija Marka Miljkovića par ekselans društvena istorija Srbije, u njenih 120 godina, tokom Kraljevine Srbije, tokom Kraljevine Jugoslavije, kroz ratove, do socijalističke Jugoslavije, zatim raspad zemlje iz devedesetih godina 20. veka, do danas.

– Kroz priču o automobilima dobili smo knjigu o državi i društvu, o modernizaciji, o spoljnopolitičkom položaju Srbije. Vidi se kako su dvadesetih godina najviše voženi američki automobili, da bi krajem tridesetih preovladavala nemačka vozila. Divna je priča o Gran-pri trci oko Kalemegdana, septembra 1939. godine, kada je već počeo Drugi svetski rat. Ovo je knjiga o istaknutim pojedincima i sistemskim problemima, o korupciji. Dve su vrste junaka u ovoj knjizi. S jedne strane junaci su automobili, počev od prvog „neselsdorfa” koji je stigao u Srbiju, preko „forda T”, različitih američkih i nemačkih automobila u međuratnom periodu, a vrlo su zanimljive priče o „fići”, o „tristaću” i „jugu”, kao i o fabrici „Crvena zastava”. Za mene, jedna od omiljenih junakinja ove knjige je Darinka Petrović Mića, prva žena šofer, koja je radila u pošti, ali pošto tridesetih godina nije bilo pogodno da žena bude šofer, nosila je mušku uniformu, a kolege su je zvale Mića. Junaci su i trkači Milivoje Božić, Branimir Perić Džo; pripadnici elite, među kojima je bio kralj Aleksandar Karađorđević, pa kraljica Marija – prva žena koja je hrabro vozila automobil do Nice i Pariza, zatim Josip Broz Tito. Ovo je i knjiga o saobraćajcima, a među njima i o Jovanu Bulju, koji je izvodio piruete na raskrsnici kod „Londona”, ali i o situaciji kad je Herman Gering bio saobraćajac u Topoli. O običnim ljudima koji su podizali kredite da bi kupili „fiću”, „juga” ili „tristaća” kako bi sa porodicama išli na more, osamdesetih su benzin kupovali na bonove, a deset godina kasnije ga presipali iz flaša „koka-kole” – istakla je Radina Vučetić, koja je i izbor fotografija, ilustracija i oglasa, kao primer izvrsne kolekciju iz Muzeja automobila i različitih ariva, što je sve kao jedna paralelna knjiga u knjizi, uz kolekciju pesama, serija i filmova o automobilima.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.