Ponedeljak, 06.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Kako se Beograd odužio velikanima

Kako se Beograd odužio velikanima
(Фото: „Википедија”/Smithsonian Institution)

 

Ako se složimo sa činjenicom da su tri najveća srpska i istovremeno velika svetska naučnika, ne samo 20. veka, nego i uopšte, Nikola Tesla (između ostalog i idejni tvorac, odnosno preteča današnjih električnih automobila), Mihajlo Pupin (između ostalog i idejni tvorac, odnosno preteča današnjih mobilnih telefona) i Milutin Milanković (teorija ciklusa godišnjih doba, odnosno klimatskih promena, revizija julijanskog kalendara), onda se s pravom postavlja pitanje kako su se Srbija i Beograd odužili ovim našim istinskim velikanima.

Trebalo bi da im se oduže bar jednim, dostojanstvenim spomenikom. Da li je to zaista i bilo tako? Pođimo redom.

Nikola Tesla ima daleko najviše takvih spomenika. Pre svega onaj divni spomenik ispred tehničkih fakulteta u Beogradu. Tu je i, možda važniji, Muzej Nikole Tesle u Krunskoj ulici (kojem izgleda sledi iseljenje iz te kuće). Postoji i spomen-ploča na zgradi Rektorata univerziteta u Beogradu, kao i spomenik Nikoli Tesli ispred Aerodroma „Nikola Tesla”. Van Beograda, a u Srbiji, to su: spomenik Nikoli Tesli u Novom Sadu, ispred tehničkog fakulteta, i bista ispred stare hidrocentrale u Užicu. Van Srbije: spomenik u Banjaluci, ispred zgrade „Elektrokrajine”, spomenik ispred rodne kuće u Smiljanu, Hrvatska. Najzad, u drugim zemljama sveta: na Nijagarinim vodopadima, i to dva – jedan na kanadskoj, a drugi na američkoj strani; spomenik ispred Crkve Svetog Save, na Menhetnu, u Njujorku, kao i biste ispred svih važnijih tehničkih fakulteta u SAD.

Milutin Milanković ima u Beogradu jedan, ali vredan i dostojanstven spomenik – u Karađorđevom parku, između Bulevara oslobođenja, Pasterove i Tiršove ulice.

A Mihajlo Pupin u Beogradu nema ni jedan jedini, bilo kakav spomenik. Zvuči neverovatno. Lično sam, u poslednjih desetak i više godina, svojim kraćim tekstovima u dnevnim listovima, ukazivao na tu veliku nepravdu. Mislim da sam, tom prilikom s pravom ukazivao da bi jedan pravi, dostojanstven spomenik Mihajlu Pupinu morao da bude u Beogradu, i to tačno do onog Nikoli Tesli, ispred tehničkih fakulteta. To prazno mesto zaista postoji i svakog dana prolazim pored njega. Da ironija bude veća, Srbija ima spomenik Pupinu, u njegovom rodnom mestu, malom Idvoru, u Banatu, ima ga i u Novom Sadu, na uglu Bulevara Mihajla Pupina i Ulice Modene. Spomenik Pupinu postoji i van Srbije. Jedan je u malom mestu Vevčani, u Severnoj Makedoniji, a drugi u Ljubljani, u Sloveniji. Za mene je tu neshvatljivo da je taj spomenik u Ljubljani otkrio upravo bivši predsednik Srbije Tomislav Nikolić, a da nije ništa učinio da Beograd dobije takav spomenik.

Jedini, ali neuspeo pokušaj u Beogradu potiče iz januara 2015. Naime, tadašnja Komisija za spomenike i nazive trgova i ulica grada Beograda donela je odluku da se spomenik Pupinu postavi u Bulevaru kralja Aleksandra, ispred zgrade tadašnje „Lole”, preko puta Univerzitetske biblioteke. Izgradnju te Biblioteke finansirala je američka „Karnegi fondacija”, upravo na predlog i inicijativu Mihajla Pupina. Pomenuta komisija je odluku donela na predlog građana i opštinskog odbora SNS Vračar. Međutim, takva odluka nije realizovana, već devet godina. Pitam se koje su to nepoznate sile sprečile odluku da se i naš Beograd najzad oduži velikom Pupinu.

Mladen Obradović,

Beograd

Komentari4
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Desny
Beograd se nije odužio ni žrtvama svoje politike pa zašto bi onda bilo kome drugom, osim, naravno, političarima čija je politika dovela do žrtava sa početka rečenice. Pod žrtvama podrazumevam sve izginule Srbe u prvom svetskom ratu koje je kralj Aleksandar prodao za posede u Sloveniji i Hrvatskoj zamenivši srpske oficire austro-ugarskim, zatim žrtve ustaškog genocida u NDH koje su direktna posledica stvaranja Jugoslavije, te sve žrtve crvene buržoazije od 40-ih do 90-ih.
Slavko Petrov
Mihajlo Pupin je prečanin, što prestoni Beograd nije voleo. Pride, voleo je Jugoslaviju i na svoju ruku donirao novac od Triglava do Đevđelije, što monarhistički Beograd nije praštao. Konačno, postoji neproverena priča da se Pupin sukobljavao sa Teslom, što nije potvrđeno, baš kao ni mirenje na Pupinovoj samrti. Milanković je bio prečanin, ali njegov kalendar nije bio mio Ruskoj pravoslavnoj crkvi, a tako je do danas. Uostalom i Tesla je prečanin, ali genije se nije petljao s politikom.
Земунац
Када је усвајан Миланковићев календар на Свеправославном конгресу у Истанбулу 1923. године Руска православна црква је имала прече проблеме што се тиче самог опстанка, него што је питање календара. Колико ја знам РПЦ чак није ни имала представнике на конгресу.
Miodrag Stojković
Nije se odužio svim bitnim za Beograd posebno. Vojvoda Prvog ustanka, i borac na Dahije, Milenko Stojkovoć, oslobodivši Beogradski pašaluk i Srbiju, dao je neizmerljiv doprinos. Beogradu.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.