Četvrtak, 09.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Huti poveli rat i protiv navodnih špijuna

Sumnjaju da mnogi zaposleni u 118 nevladinih organizacija rade za strance, međunarodno priznata vlada Jemena smatra da žele da unište sektor NVO
Huti poveli rat i protiv navodnih špijuna
Протест испред канцеларије УН у Сани (Фото: EPA EFE/Yahya Arhab)

Sedam meseci od početka pomorske ofanzive jemenskih Huta protiv brodova „povezanih s Izraelom” (a „u znak solidarnosti s narodom Gaze”), proiranski pobunjenici počeli su ovih dana da hapse domaći živalj optužujući ga za špijunsku delatnost u korist Vašingtona i Tel Aviva. Najmanje 11 zaposlenih u agencijama UN i pojedinim međunarodnim organizacijama lišeno je slobode prošle sedmice, pod optužbom da im je zvanično zaposlenje maska za subverzivne delatnosti.

Početkom ove nedelje general-major Abdulahakim el Hajevani, šef obaveštajne službe Huta, objavio je hapšenje pripadnika „američko-izraelske špijunske grupe”. Nepreciziran broj privedenih godinama je, po njegovim rečima, radio „u korist neprijatelja”, najpre iz kancelarija ambasade SAD (zatvorena 2015), a potom pod plaštom svetske organizacije i brojnih nevladinih humanitarnih organizacija.

„Snabdeveni specijalizovanim tehnologijama i opremom delovali su tajno, vrbujući brojne zvaničnike Jemena, ugovarajući za njih posete SAD radi jačanja uticaja i regrutacije”, kaže se u saopštenju Huta. Njihova obaveštajna služba navodi da su domaći doušnici i saradnici stranaca nastojali da se ubace u projekte i programe „u poljoprivredi i sektoru zdravstva kako bi doprineli širenju bolesti i epidemija u nizu guvernija Jemena”. Uz to, uhapšenima se pripisuje i „ideološki rad” na ljuljanju „verskog identiteta i vrednosnog stanovišta naroda Jemena” uz nastojanje da zapate „korupciju i prostituciju”.

Međutim, neizvesno je koliko ima istine u ovim navodima obaveštajne službe Huta. Stejt department, kao ni zvanični Tel Aviv, nije komentarisao ove navode, dok je Ist River odbio da se izjasni po optužbama proiranskih pobunjenika u Jemenu.

U međuvremenu, 118 nevladinih humanitarnih organizacija koje deluju u Jemenu, najsiromašnijoj državi Arabijskog poluostrva, gde više od polovine stanovništva egzistencijalno zavisi od strane pomoći, izdalo je saopštenje. „Kontinuirane kriminalne radnje milicije Huta predstavljaju očigledno kršenje nacionalnih i međunarodnih standarda, kao i jasno nepoštovanje svih regionalnih i međunarodnih napora za uspostavljanje mira u zemlji”, navode humanitarci u Jemenu.

Koliko ima do mira u zemlji u kojoj je od izbijanja građanskog rata 2014. godine poginulo više od 150.000 ljudi, dok međunarodno priznata vlada ne deluje iz prestonice Sane, već iz „dobrovoljnog izgnanstva” u luci Aden, teško je proceniti. Tokom sada gotovo zamrznutog sukoba u Jemenu Huti su uspostavili kontrolu nad Sanom, kao i nad severozapadnim delom države, uključujući i naftom bogatu provinciju Marib. Dve nedavne kontraobaveštajne akcije „češljanja” zaposlenih u UN i nevladinim organizacijama usledile su nakon nedavne egzekucije 44 Jemenca optužena da su bili „strani kolaboracionisti”.

Motivi potera Huta po kancelarijama i stanovima zaposlenih u UN i stranim humanitarnim agencijama u Sani, Hodeidi, Saadi i Amranu baš u ovom trenutku, nisu zvanično objašnjeni. Vlada Jemena iz Adena tvrdi da optužbe za špijunažu predstavljaju „izgovor” kako bi se „sistematski eliminisale nevladine organizacije u Jemenu”.

Najnoviji lov Huta na špijune dogodio se u ponedeljak, istog dana kad je Vašington uveo sedmi krug sankcija protiv Huta od oktobra prošle godine. „Kao što smo pokazali vojnim udarima prošle sedmice, Vlada SAD odlučna je da omete i degradira mogućnosti Huta da dejstvuju protiv komercijalnog brodovlja i ratnih brodova, kao i da targetira one koji nastoje da omoguće takve aktivnosti Huta”, navodi se u saopštenju Stejt departmenta.

Ko će suditi optuženima za špijunažu u Jemenu, ostaje da se vidi. Jednako kao i da li nakon ove akcije sledi nova runda eskalacije sukoba između Huta i zapadnih armada koje nastoje da zaštite slobodu civilne plovidbe na Crvenom moru.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.