Ponedeljak, 20.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
ISTOČNA STRANA

NATO uvlači Belorusiju u ukrajinski rat

NATO uvlači Belorusiju u ukrajinski rat
Председник Александар Лукашенко испред Палате независности у Минску (Фото: EPA-EFE/Valeriy Sharifulin/Sputnik)

U Minsku je velikom vojnom paradom obeležena 80. godišnjica oslobođenja bivše sovjetske republike od nemačkog nacizma. Zajedno s beloruskim vojnicima centralnim ulicama prestonice prodefilovali su i pripadnici savezničkih zemalja: Rusije, Kine, Azerbejdžana, Kazahstana, Kirgizije, Tadžikistana i Uzbekistana.

Dva dana potom država koju već tri decenije neprikosnoveno vodi predsednik Aleksandar Lukašenko (1954) postala je punopravna članica Šangajske organizacije za saradnju usmerene na očuvanje ekonomskih i bezbednosnih interesa zemalja potpisnica. Ovim je Belorusija, sa svojih nešto više od devet miliona stanovnika, pokazala da se polako pretvara u značajnog faktora očuvanja mira na evroazijskom prostoru.

Istovremeno, više od 20.000 pripadnika zapadne vojne alijanse razmešteno je neposredno uz beloruske granice. U trenutku kada ova zemlja i ne pomišlja na bilo kakvu ratnu avanturu, ovolika koncentracija ljudi pod oružjem deluje koliko preteće, toliko i zbunjujuće. To je bio i razlog da ulicama Minska, između ostalog, prodefiluju i raketni sistemi opremljeni taktičkim nuklearnim naoružanjem.

„Pogledajte šta se događa na našim granicama. Kao da jedva čekaju da nas uvuku u svoje konflikte. Rade to ne bi li nas naterali da razvučemo vojsku duž cele državne linije, kako ne bismo mogli da im pružimo adekvatan otpor, a što bi im omogućilo da napetost u ovom delu Evrope eskaliraju do tačke posle koje će ceo svet drhtati”, izjavio je ovih dana beloruski lider.

Tamošnje Ministarstvo odbrane je izdalo nekoliko saopštenja u kojima se ukazuje na opasno okupljanje stranih trupa na granicama s Letonijom, Litvanijom i Poljskom, kao i sa Ukrajinom i Rusijom.

Belorusija je, poput većine istočnoevropskih zemalja, sadašnji međunarodni status stekla po raspadu Sovjetskog Saveza 1991. Ipak, za razliku od drugih, zadržala je mnogo od sovjetskog načina života: državno upravljanje privredom, socijalni mir, minimalan stepen nezaposlenosti kao i veliku povezanost s privredom susedne Rusije, koja je, po dolasku na čelo Vladimira Putina, počela da se razvija mnogo dinamičnije.

U takvim okolnostima, i oslonjeni na velikog suseda, u Minsku nisu morali mnogo da vode računa o sopstvenoj spoljnoj politici. Doduše, bilo je trenutaka kada su s Moskvom razmenjivane i poneke jetke reči, ali linija savezništva nikada nije narušena. Međutim, u agresivnoj politici širenja Zapada ka istoku beloruska vernost sovjetskoj matici pokazala se za Brisel kao nemala smetnja. Uostalom, jednako kao i ukrajinska pred „narandžastu revoluciju” i potonje događaje.

Gomilanje zapadnih armija na ovako malom prostoru preti da naruši postsovjetski mir. Pogotovo što je užarena ukrajinska međa neprijatno blizu. U Minsku su se našli pred izborom: ili će pokleknuti pred naletom NATO-a, ili će se okrenuti Moskvi. Dilema je brzo rešena. Lukašenko je shvatio da u eventualnim tzv. demokratskim promenama za njega, jednostavno, nema mesta. Uostalom kao ni za opstanak socijalnog mira u državi koju vodi. Rusija se pokazala kao logičan izbor. Potonja dešavanja na globalnom planu ovakvu odluku samo su dodatno potvrdila.

Teško je verovati da bi se NATO u svom širenju ka istoku mogao direktno uplesti u rat protiv jedne suverene države. Za to postoje mnogi drugi metodi, upravo oni koji su primenjeni u Ukrajini, na Balkanu i još ponegde. Ali zveckanje oružjem na zapadnim granicama Belorusije svakako bi moglo da utiče na preraspodelu vojnih snaga na granici sa zemljom Zelenskog. A to bi značilo i mogućnost da Ukrajinci više svojih vojnika i artiljerije usmere na ratišta gde se direktno sučeljavaju s učesnicima ruske specijalne vojne operacije.

Jugoistočni rejon Belorusije–Gomelj, koji je i putnom mrežom povezan s ukrajinskom prestonicom Kijevom, već je spreman za ratni scenario, saopštio je pre izvesnog vremena ministar za vanredne situacije Aleksandar Kudolejev: „Svi sistemi su spremni da pređu na rad u ratnom režimu.” Posebna pažnja posvećena je obezbeđivanju snabdevanja stanovništva hranom, energentima i medicinskom pomoći.

Kako god bilo, iako su u Minsku strogo vodili računa da ni na koji način ne budu upleteni u ukrajinsku ratnu dramu, jasna je želja zapadne alijanse da se takvo stanje promeni. Belorusija, za sada, odoleva. Uostalom, međunarodne promene joj idu u prilog.

U međuvremenu je ovde raspoređeno rusko taktičko nuklearno oružje, a istorijska i svaka druga bliskost ruskog i beloruskog naroda garancija su da će bilo kakav napad na jednu od dve države biti shvaćen kao napad na njihovo zajedništvo. Kao u vremenima Drugog svetskog rata. Svakodnevne konsultacije Aleksandra Lukašenka i Vladimira Putina to najbolje potvrđuju.

Komentari2
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Pedja
Tako je, NATO je postavio ruske nuklearne sisteme u Belorusiji i doveo rusku vojsku koja je u februaru 2022. iz Belorusije napala Ukrajinu (pa ih Ukrajinci vratili kuci LOL)
Luis
Pa kad već tako NATO želi onda vam nema druge.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.