Subota, 20.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
Umeće življenja

Sjaj srpskog blaga

Mile Pajić, inženjer mašinstva, rodom Šapčanin a odavno Beograđanin, život je posvetio jednom cilju – da nam kičicom i perom približi zajedničku istoriju, koju „pamte“ naši hramovi, riznice najvećeg blaga – duhovnog
Sjaj srpskog blaga
Реч подупире сликом (Слике из архиве Милета Пајића)

Kada se inženjer „okrene“ slikarstvu ili spisateljstvu, uvek se upitamo – zašto. Gospodin Pajić je za to imao više nego dobar razlog. Za njega je bio sudbonosan susret sa knjigom Aleksandra Deroka „Srpska srednjevekovna monumentalna arhitektura“. Fasciniran onim što imamo a uglavnom malo poznajemo, postao je svestan svog pravog životnog cilja – da ostvari izdavačko-izložbeni projekat „Riznica srpske duhovnosti“, koji bi na razumljiv i dopadljiv način, rečju i slikom, približio svima koji to žele naša blaga – manastire, svetinje, crkve...

Ruku na srce, od inženjerskog posla oduvek su ga više privlačili istorija, filozofija, psihologija... Poželeo je i da svom daru za slikarstvo, koji je dotad u njegovom životu „svirao drugu violinu“, nameni glavnu ulogu – ali sve to nije bilo dovoljno. Zato je, zajedno sa kolegom, takođe mašincem Predragom Jovanovićem, osnovao Udruženje „Riznica srpske duhovnosti“, a potom je morao da se uputi u tajne štamparskog posla, da po bibliotekama kopa upoređuje oskudne podatke o našim hramovima. Časove slikarstva uzimao je privatno, a završio je i školu za marketing. Sakupljao je znanje, rasla je energija, a onda su usledili i rezultati. Precizne i verne slike naših najstarijih i najvrednijih crkava i manastira, rađene akvarel tehnikom, koja je bliska fresko slikarstvu, nastale su 1996. Ukupno – 262. Sve ih je, lepo opremljene i uramljene, poklonio Srpskoj pravoslavnoj crkvi, da kao stalna izložbena postavka budu na radost i uživanje onima koji žele da, gledajući crteže starih mapa iz različitih perioda naše prošlosti i slike naših svetinja, „prošetaju“ sopstvenom istorijom. Postavka je stalno locirana u manastiru Soko.

(/slika2)Tekstove za monografije Pajić je počeo da piše tri godine kasnije, a završio u junu ove godine. Prva monografija je posvećena našoj najvećoj i najstarijoj svetinji – manastiru Hilandar, zadužbini Stefana Nemanje i njegovog sina Svetog Save. Luksuzno opremljena knjiga o ovoj jedinoj monaškoj republici na svetu bila je finansijska potpora ljudima u Udruženju da nastave sa započetim planovima.

– U noći kada je goreo Hilandar, oka nisam sklopio – priseća se Pajić. – Ujutro sam u glavi imao spremno sve – kompletnu tematsku celinu od šest monografija, osmišljenu do poslednjeg detalja...

Veliku pomoć Udruženje je dobilo od episkopa šabačko-valjevskog Lavrentija, koji ih je povezao sa vrhunskim autoritetima iz oblasti koja ih je zanimala. Dobili su blagoslov, i to „sa obe ruke“, kako im je rekao, od patrijarha Pavla, što je predstavljalo jak vetar u njihova krila.

Na nedavno završenom Sajmu knjiga predstavljena je celokupna edicija. Druga knjiga obuhvata dolazak Srba na Balkan, nastanakprvih srpskih kneževina, svetinje Stare Raške iz vremena Nemanjića i njegovih naslednika – Đurđeve stupove, Studenicu, Žiču, Mileševu, Sopoćane...

Treća knjiga obuhvata period srednjovekovne Srbije iz vremena kralja Milutina i Stefana Dečanskog i careva – Dušana i Uroša Nejakog. O slavi ovog svetlog perioda naše istorije u kojem se srpska država širila ka jugoistoku svedoče Gračanica, Bogorodica Ljeviška, Pećka patrijaršija, Matejča...

Obnova srpske srednjovekovne države u vreme kneza Lazara Hrebeljanovića i još veći uspon tokom vladavine njegovog sina despota Stefana Lazarevića, tema su četvrte monografije u kojoj su opisani i oslikani hramovi manastira Ravanice, Manasije, Kalenića, Koporina. Naravno, i crkve Lazarice.

Peta monografija prati težak period Srbije posle pada Smedereva 1459, i napore crkve da duhovno objedini Srbe rasute po širokom prostoru Balkana posle gašenja loze Brankovića. Svedoci ovog vremena su brojni manastiri po „plišanim“ padinama zelene Fruške gore, ali i Grabovac u Mađarskoj, Orahovica, Žitomislić, Ostrog, Tronoša...

(/slika3)Burni period od seobe Srba na sever 1690. pa sve do današnjih dana, smenjivanje kneževine kraljevinom, pokušaj ujedinjenja Slovena, žestoki svetski ratovi, tema su šeste monografije. Svedoci ovog dugog i dramatičnog razdoblja su i sentandrejske crkve, zadužbine Karađorđa i kneza Miloša, ali i mlađi duhovni svetionici – manastir Lelić vladike Nikolaja, manastir Sveti Sava kod Čikaga, Sveti Nikolaj srpski na Sokolu, hram Sveti Sava na Vračaru.

U „Riznici“ se nadaju i gradnji čvršćih kulturnih i duhovnih mostova između matice Srbije i srpske dijaspore. Cilj im je i da našem čoveku knjigama koje se rado listaju i lako čitaju pokažu da je naše duhovno i materijalno graditeljsko blago tako veliko, moćno i neprolazno da njime može svim srcem da se ponosi...

Ko ne razume prošlost, ni u budućnosti nema šta da traži, a da bismo je razumeli, moramo je dobro poznavati. Prilikom prvog susreta dr Slobodan Mileusnić, jedan od recenzenata edicije, rekao im je „Deco, vi sa ovim morate poći u narod, morate misionariti...“

I – oni su spremni.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.