Četvrtak, 09.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
81. VENECIJA

Zatvorska ljubav uz pesmu i ples

Zatvorska ljubav uz pesmu i ples
Леди Гага у филму „Џокер: лудило удвоје” - 81. Mostra di cinema

Venecija, Lido – U trenutku kada ova venecijanska filmska razglednica bude pred vašim očima brojaće se sati do objave dobitnika „Zlatnog lava” i ostalih nagrada na prevreloj i prevlažnoj ovogodišnjoj 81. Mostri, koja će se najviše pamtiti po tri stvari: po nemogućnosti pristupa holivudskim talentima, po činjenici da su čak sedam (vrlo dobrih) filmova od 23 u glavnoj takmičarskoj konkurenciji kao reditelji potpisale žene, kao i po najdužim ovacijama publike od srca upućenim Pedru Almodovaru i njegovoj „Susednoj sobi”.

Tako kao Almodovar nije dočekana ni planetarna zvezda Ledi Gaga, sada inače viđena uz Hoakina Finiksa u novom nastavku priče o Džokeru – u filmu Toda Filipsa „Džoker: ludilo udvoje”, koji je neka vrsta povremeno haotične žanrovske mešavine. Očigledno zbog Ledi Gage, najvećim delom mjuzikl, pa tek onda i zatvorska i ljubavna i trilerska i krimi-priča. Naravno, i komedija. U najkraćem: Džoker, taj čuveni filmski „zlikovac” ili ti „pozitivni buntovnički negativac” se zaljubio. Džoker, zatvoren zbog pet ubistava, iznenada je otkrio i muziku i ljubav u licu žene koju je video kako jednog dana prolazi kroz zatvorske hodnike pevajući i plešući zajedno sa drugim zatvorenicima, jer je dobar deo filma ukrašen i pesmama i plesom. Ovaj „Džoker 2” možda nema snagu i originalnost onog prvog, Oskarima i „lavom” nagrađenog filma, ali je prilično zabavan i smešan tako da će se biooskopska publika uz njega sasvim dobro provoditi.

 U drugom delu festivala viđen je i „Kvir” Luke Gvadanjina, film od kojeg se mnogo očekivalo, ali ne i preterano mnogo dobilo. Osim činjenice da je britanski glumac Danijel Krejg, najpoznatiji inače po ulozi Džejmsa Bonda 21. veka, sada prijatno iznenadio snagom dramskog izraza koji je u ovom filmu i otkrio i podario. Neobičan i provokativan Gvadanjinov „Kvir” rađen je inače po knjizi Vilijama S. Barouza i reč je o homoseksualnoj ljubavi i stoga u njemu ima i scena seksa. Koreografisanog i stilizovanog, naravno.

Istog dana viđena je i alegorijska, period vestern drama „Žetva” grčke autorke Atine Rejčel Cangari u kojem se ona na neki način pita može li nas priča o teškom životu u nedefinisanoj prošlosti nešto naučiti o sadašnjosti i budućnosti. U formi vesterna rediteljka pristupa temi iz dva različita ugla. S jedne strane je svakodnevni težački život u seoskom društvu, sa svim običajima, tradicijom, praznoverjem, prizorima polja, žetve, pesama žetelaca i paganskim praznikom koji sledi, a s druge strane su taj čudan trojac koji pali vlastelinsku štalu, dolazak kartografa i poseta sa strane koja će pokrenuti promene, razdvojiti selo i nestati...

Među rediteljskim damama čiji su filmovi ostavili dobar utisak osim Haline Reijn („Babygirl”), Cangarijeve („Žetva”), su i Italijanke Maura Delpero („Vermiljo”), Đulija Luiz Štajgerval („Diva futura”), Gruzijka Dea Kulumbegašvili (izvanredan film „April”) i Francuskinje Delfin i Muriel Kulan (Tihi sin”). Ne bi iznenadilo ukoliko bi se večeras neka od njih našla među festivalskim laureatima. I bilo bi to zasluženo...

Mladen Kovačević: Previše obaveza, premalo sna

Venecija, Lido – Dugometražni, čudesni dokumentarni film „Mogućnost raja” Mladena Kovačevića, inače jedinog našeg autora prisutnog na Venecijanskom festivalu, imao je uspešnu i dobro ocenjenu svetsku premijeru u okviru 21. „Dana autora”. Na molbu da za „Politiku” prokomentariše svoje utiske Kovačević je izjavio:

– Bilo je vruće i vlažno, atmosfera jako slična onoj u kojoj smo u tropima snimali ovaj film. Uvek je previše zvaničnih obaveza, premalo sna i sve je zbijeno u dva-tri dana. Publika je dobro reagovala, bilo je zanimljivih razgovora o filmu, pojavilo se dosta interesantnih kritika. Mislim da sada mogu mirne savesti da se vratim kući i novom filmu.

 

 

 

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.