Subota, 27.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Škoda usporava rast

Škoda usporava rast

Specijalno za „Politiku”

Prag, 14.novembra – Ovih dana Škoda-auto prvi put otpušta radnike. Otkaze je dobilo oko 1.500 radnika – stranaca koji rade po ugovorima preko agencija. Među njima je najviše Poljaka, Slovaka i Ukrajinaca. Nemački koncern Folksvagen odustao je od planova da u novoj fabrici Škoda-auto u mestu Vrhlabi proizvodi novi mini-auto nazvan – „ap” – potvrđeno je iz službenog izvora Škode. U ekonomskim i političkim krugovima Češke ova odluka nemačkog vlasnika doživljava se kao udarac Škodi koja je poslednjih godina bila najstabilniji ogranak u koncernu.

Prema tvrđenjima čeških sindikalaca i političara, Folksvagen na ovaj način želi da iskoristi kapacitete koji u Nemačkoj ostaju neuposleni zbog krize koja zahvata auto-industriju u matičnoj zemlji koncerna. Iz Volfsburga se, međutim, tvrdi da je prvenstveni razlog tome nestabilnost kretanja češke valute koja pravi skokove, na gore ali i na dole, i po sedam-osam posto za dan-dva, kao i sporost pa i rezervisanost vlade u Pragu prema usvajanju evra (iako Češka više nego ijedna od novih članica EU ispunjava uslove za ulazak u evrozonu). Zbog prejake češke krune Škoda auto je za pola godine izgubio više od 100 milina evra profita (taj gubitak bio bio i veći da firma nije posegla za plaćanjem u stalnim cenama u evrima u odnosima sa svojim kooperantima svuda gde je to moguće).

Češki ministar finansija Miroslav Kalousek tvrdi, međutim, da je to samo izgovor uprave Folksvagena i da bi odluka o produkciji modela „ap” bila ista i kada bi Češka sutra uvela evro. A ministar Martin Ržiman dodaje da je odluka koncerna o modelu „ap” promenjena zato što se sve manje koriste kapaciteti Folksvagena u Nemačkoj dok se kapaciteti Škode, iako se usporava stopa rasta, koriste dosta dobro.

Posle ove odluke potpuno je neizvesna sudbina nove fabrike u Vrhlabi u kojoj se proizvode stare „oktavije” (model sa oznakom „tur”), ali će se ta proizvodnja ugasiti do 2011. U tu fabriku Škoda, koja već 10 godina sama finansira svoj razvoj, a poslednjih godina profitom reda veličina od više stotina miliona evra godišnje znatno doprinosi finansijskoj stabilnosti celog koncerna, uložila je znatna sredstva, a pomogla je i lokalna zajednica.

U međuvremenu Škoda je uvela prinudni odmor još jedne sedmice, tako da će ukupno do kraja godine zbog smanjene tražnje proizvesti oko 31.000 automobila manje od plana. U prvoj polovini ove godine Škoda je prodala 367.000 auta, to jest skoro 18 posto više nego u istom periodu lane. U drugoj polovini se, takođe, očekuje povećanje produkcije i prodaje koje će, međutim, biti osetno niže, a kontinuirane dvocifrene stope rasta ove, prošle i pretprošle godine postaju verovatno prošlost koja će se uvek pamtiti, ali teško ikad više ponoviti.

Nedavno je prvi put u svojoj istoriji Škoda-auto, jedan od najstarijih proizvođača u Evropi (automobile proizvodi od 1895), snizila osetno cene svih svojih modela u zemlji, i to odjednom. Istovremeno je najavljeno da će veoma brzo biti objavljena i sniženja cena na tržištima u svetu na kojima prodaje više od 90 posto ukupne proizvodnje.

Uprava Škode je dala nove cenovnike dilerima na predstavljanju nove, treće po redu verzije „oktavije” koja će, i pored bolje opreme, i niza drugih poboljšanja biti jeftinija za 20.000 kruna, tj. 800 evra (jedan evro vredi nešto više od 25 kruna) i koštaće s osnovnom opremom, s najslabijim benzinskim motorom, 349.000 kruna. „Rumster” je pojeftinio sa 339.000 na 299.000, „fabija” sa 249.000 na 229.000, „superb” sa 619.000 na 569.000... Nezvanično se može čuti da najveće probleme s plasmanom ima „rumster”, potom „fabija”, dok se „oktavije” i dalje dobro prodaju i čine čak više od polovine prodaje, a više nego dobro je startovao novi „superb”. Nižim cenama u zemlji Škoda želi da spreči sve rašireniju pojavu da Česi idu u Nemačku i druge okolne zemlje i tamo kupuju Škodine automobile jer su jevtinija i 15–20 posto. Prve informacije govore da su agencije koje su organizovale kupovinu auta, čak i finansiranje, u Nemačkoj ostale gotovo bez posla.

Milan Lazarević

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.