Subota, 06.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

„Slovo ljubavi” – kaligrafija čuvar ćirilice

„Slovo ljubavi” – kaligrafija čuvar ćirilice
Весна Станисављевић у Малој галерији у Аранђеловцу (Фото: Александар Аврамовић)

Kao niti u finom tkanju, tako se na pergamentu prepoznaju slova, koja perom ispisuje akademska slikarka Vesna Stanisavljević. Upravo zbog brižljivog rada, u kome brzina nije vrlina, nastaju jedinstvena dela ove kaligrafkinje i profesorke.

Kaligrafski „đerdani” to su njeni radovi s razlogom nazvani „Slovo ljubavi” koje je predstavila na izložbi u Maloj galeriji u Aranđelovcu, i mogu se pogledati do 3.oktobra.

Ime izložbe povezano je sa tematskim izborom autorke, koja koristeći ćirilicu, stvara inspirisana srpskim srednjovekovnim spisima, jevanđeljima, molitvama, akatistima i mislima pravoslavnih svetitelja.

– Rukopisi su replike ili autorski radovi i ukrašeni su divnim iluminacijama i minijaturama. Mnogi su napisani na pravom kozjem pergamentu. Ćirilica je naše blago, naš identitet. Ona je jedinstvena i predstavlja nas kao narod – ističe umetnica, koja se bavi i ikonopisanjem, a pažnju posetilaca privuklo je i nekoliko stihova koje je ona iznedrila iz pesničke duše.

– Kaligrafija je čuvar ćirilice, a kad se neguje pismo čuvaju se i koreni jednog naroda – uverava autorka. Ona se kaligrafijom bavi duže od dve decenije, i priseća se da je umetnost „lepog pisanja” zavolela još na predavanjima kod čuvenog profesora Aleksandra Dodiga (1935 – 2023) jednog od utemeljivača ćirilične kaligrafije kao primenjene umetnosti.

Vesna Stanisavljević u svom radu poštuje kanone, kao i kod ikonopisa. Posebno joj je draga ustavna ćirilica. Tim fontom je pisano Miroslavljevo jevanđelje. Naziv „ustavna” zadržan je zbog toga što je, u to vreme, po Ustavu uvedeno da se u celoj zemlji koristi određeni font koji je do tada bio neujednačen. Profesorka Stanisavljević, znanje iz kaligrafije prenosi i srednjoškolcima u Grafičko- medijskoj školi, ali i u letnjim umetničkim radionicama. Mladi rado dolaze na časove, pa je to potvrda da i u savremenom dobu ima mesta za kaligrafiju.

Komentari2
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Славица Тодорић
Било би дивно када би се и у основним школама изучавала калиграфија. Мислим да се тај предмет некада звао "краснопис".
Земунац
Калиграфија је једно, а краснопис који смо имали у школама сасвим нешто друго. Калиграфија је уметност, а краснопис је учење деце да пишу читко тако да свако може да прочита шта је написано. Неки од нас и касније задрже тај лепо исписан рукопис док се већини толико промени да неки чак имају проблема да прочитају оно што су сами написали.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.