Četvrtak, 11.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Mećava jeftinog kokaina ubija Engleze

Danas umire deset puta više korisnika kokaina nego 2011. godine, a broj smrtnih slučajeva između 2022. i 2023. godine povećan za 30 odsto
Mećava jeftinog kokaina ubija Engleze
(Пиксабеј)

Velika Britanija je izgubila rat protiv droge. Sumorne brojke pokazuju ogroman porast broja ljudi koji su stradali od narkotika.  

U periodu između 2022. i 2023. godine smrtni slučajevi od kokaina u Engleskoj i Velsu porasli su za 30 odsto. U poređenju sa podacima iz 2011. godine ovo je povećanje za čak deset puta.

Međutim, analitičari ukazuju da je situacija u stvarnosti još gora. Naime često postoji vremenski razmak od dve do tri godine između smrti od droge i procene pogrebnika na kojoj se zasnivaju ove statistike. Dakle, trenutne stope su verovatno čak i veće jer nisu obuhvaćene sve smrti nastale od kokaina.

Dugoročna šteta koja se na kraju završi moždanim udarom ili srčanim udarom neće se pojaviti u ovim izveštajima, objašnjava Jan Hamilton, vanredni profesor na Univerzitetu u Jorku.

Jedan od krivaca za nagli porast smrti korisnika je i rast čistoće kokaina što povećava broj slučajnih predoziranja.

Nekada se kokain prodavao na tržištu sa dva nivoa: jeftine, izmešani i skupi, čistiji kokain koji su konzumirali viši slojevi, biznismeni, slavni i bogati trgovci. -

Sada, prema najnovijem izveštaju Kancelarije Ujedinjenih nacija za drogu i kriminal, kokain u Evropi ima u proseku čistoću od preko 60 odsto dok je 2009. godine to iznosilo 35 procenata. Danas čak i ulični kokain parira vrhunskim proizvodima iz 1980-ih.

Najveća stopa nedavnih smrtnih slučajeva u Engleskoj i Velsu je među muškarcima starosti od 40 do 49 godina, piše Gardijan.

Drugi faktor je cena, koja se, uprkos inflaciji, godinama ne pomera. To je delom zato što je ponuda povećana u zemljama proizvođačima, delom zato što kokain ima poznatu uličnu cenu. Ako je podignete  kupci idu negde drugde, i sumnjaju da nešto nije u redu sa proizvodom. A ako je kokain bolji i jeftiniji, više ljudi ga proba. Veći broj korisnika znači više sa neotkrivenim srčanim problemima koje bi doza kokaina mogla iznenada pogoršati.

To takođe znači da se kokain češće meša sa drugim drogama, umesto da se konzumira sam, što povećava opasnost. Sada je toliko jeftin i rasprostranjen da ga ljudi koji piju koriste za ublažavanje efekata alkohola, kako bi popili više.

Da bi se popunila praznina koja je ostala na višem delu tržišta, postoje komplikovani kokteli. Lijam Pejn, koji je umro ovog meseca, imao je „ružičasti kokain“ u svom organizmu. To je droga koja obično uključuje metamfetamin, ketamin, MDMA i krek kokain.

Prema Hariju Samnalu, profesoru upotrebe supstanci na Univerzitetu Džon Murs u Liverpulu, petina nedavno zabeleženih smrtnih slučajeva od kokaina bilo je povezano sa alkoholom, a trećina je uključivala druge droge.

Jedan važan aspekt stope smrtnosti se ne svodi na samu drogu, već na ljudsku psihologiju. Kokain se sve više normalizuje. Možda je opasnije nego ikad, ali što ga više ljudi shvata, to se čini uobičajenijim i pretpostavljaju da je sigurnije. Na ovaj način se stvara začarani krug: kada dođe do porasta upotrebe kokaina, on ima tendenciju da se proširuje.

Nekada je bila poznata kao japi droga, ali je od tada prošla kroz radikalno rebrendiranje: sada se nalazi na svim nivoima društva. To je toliko uobičajeno na fudbalskim utakmicama da zamenjuje alkohol kao glavni bezbednosni problem u danima utakmica. Istraživanje Ministarstva unutrašnjih poslova iz 2019. godine pokazalo je da su 35 odsto korisnika bili fizički radnici.

Takođe je postalo normalno da stariji ljudi uzimaju kokain. Tradicionalno, oni koji uzimaju drogu imaju tendenciju da odustanu od te navike u kasnim dvadesetim i ranim tridesetim, ali grupa u generaciji „Iks“ se bori protiv tog trenda. Razlozi su nejasni, ali može biti zato što je u ovoj generaciji bilo više korisnika droga u početku.

Šta možemo učiniti u vezi sa ovom rastućom stopom smrtnosti? Britanija može učiniti vrlo malo po pitanju čistoće i cene kokaina, uglavnom zbog međunarodnih faktora. I sprovođenje zakona je ograničeno jer ljudi konzumiraju drogu masovno i uglavnom privatno. Čak ni dramatične kampanje poput one „Samo reci ne“ nisu pomogle da se ljudi odvrate od droge.

 

Komentari12
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

sloba car
Imaju li neku partiju koja se bori protiv toga. Ovaj što priča je profesor.
Земунац
@slavkoD Боље да не гледамо историјске књиге. Југославија је последња ратификовала споразум о контроли производње и промета наркотика, нарочито опијума. Са Турцима нам је дошао и мак, а и производња опијума која је била на завидном светском нивоу и трајала све до 1939. године. Више треба гледати коме сада користи то да је становништво више дрогирано, него свесно. Наркоману није стало до политике, већ до нове дозе. САД нису биле у Авганистану због становника, већ због опијума.
dusan1
A da se proba povratak starim proverenim Britanskim vrednosima : mlako pivo , džin , viski... ? I sve to uz neke poreske olakšice za pabove . To bi smanjilo i otuđenost i potrebu za drogom a i verovatno vratilo mlade ljude sa ulica i društvenih mreža na radna mesta !
slavkoD
Da pogledamo u istorijskim knjigama ko je poceo proizvodnju opijuma i kokaina.
Mladen
Opijum se proizvodio prvo u staroj Grckoj odakle se prosirio svetom ali prva masovna poizvodnja je u Kini 13 veka. Kokain su prvi poceli da proizvode Inke i Maje u Juznoj Americi odakle potice i biljka iz koje se dobija.
Miki
Primali ste albance, eto vam ih

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.