Utorak, 21.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Memorijali Velikog rata u Arhivu Jugoslavije

Memorijali Velikog rata u Arhivu Jugoslavije
Зејтинлик (Фото И. Стаменковић)

Kako izgledaju počivališta u Bitolju, Tekerišu, Gučevu, na Zejtinliku, na ostrvu Vido… može se videti na izložbi povodom obeležavanja 110 godina od kraja Prvog svetskog rata otvorenoj u Arhivu Jugoslavije. Postavku arhivskih dokumenata „Memorijali Prvog svetskog rata u fondovima i zbirkama Arhiva Jugoslavija”  dve ustanove – Arhiv Jugoslavije i Republički zavod za zaštitu spomenika kulture.

Autori izložbe su istoričari dr Nenad Lajbenšperger iz Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture i msr Dragan Teodosić i Jelena Đurišić iz Arhiva Jugoslavije, uz saradnju više pojedinaca. Dizajn izložbe je uradila Dušanka Hadžić Sremački, a dizajn kataloga Zvonko Kuprešanin.

Otvaranju postavke prisustvovali su predstavnici naših nadležnih institucija i diplomatskog kora, a među njima su bili Kristofer Hil, američki ambasador, zatim ambasadori Portugalije, Kube, Albanije, zamenici ambasadora iz Irana, Indonezije, Iraka…

Na izložbi su, kako je rekao Milan Terzić, direktor Arhiva Jugoslavije prikazani memorijali Prvog svetskog rata – groblja, kosturnice, spomenici i druga spomen-obeležja koji se nalaze u bogatoj građi ove kulturne ustanove.

Arhiv Jugoslavije baštini građu nastalu u okviru državnih organa nekadašnje Jugoslavije, koja se tiče celog prostora te zemlje i svih njenih građana, zbog čega se u ovoj ustanovi čuva različita arhivska građa i o memorijalima Srpske Kraljevske vojske i o memorijalima Austrougarske vojske, kao i drugih savezničkih i neprijateljskih vojski. Izložba prikazuje sve njih, i u nekadašnjoj Jugoslaviji, i u inostranstvu, kroz dokumenta različite vrste i provenijencije – od prepiske raznih organa u vezi uređivanja grobalja i podizanja spomen-obeležja, preko spiskova osoba sahranjenih u grobljima, skicama počivališta, planova spomenika i spomen-kosturnica, do fotografija tih memorijala. Navedena građa je nastajala od vremena samog rata pa do kraja postojanja jugoslovenske države.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.