Utorak, 23.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Jugoslovenska odiseja

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca

U kući Krsmanovića na beogradskim Terazijama održana je 1. decembra svečanost na najvišem nivou – Deklaraciju o proglašenju Kraljevine pročitao je regent Aleksandar Karađorđević. Novoformirana država je u tom trenutku bila najveća na Balkanu. Norveška je bila prva zemlja koja je priznala državnu zajednicu Južnih Slovena.

Kraljevina Jugoslavija

Na Badnji dan 1929. godine kralj Aleksandar je odlučio da političku krizu u zemlji, posle atentata na predsednika HSS-a Stjepana Radića, reši uvođenjem diktature. Trećeg oktobra u četvrtak posle podne prvi ministar Petar Živković čita pred Ministarskim savetom odluku o sprovođenju Zakona o proglašenju Kraljevine Jugoslavije. „Ovaj naziv ne samo da obeležava puno državno i narodno jedinstvo nego i simbolički izražava ideju pune jednakosti, ravnopravnosti i bratstva”, naglasio je Živković.

Federativna Narodna Republika Jugoslavija

Posle prvih posleratnih izbora 11. novembra i pobede Narodnog fronta (nosilac liste bio je Josip Broz Tito) požurilo se sa konstituisanjem republike. U 15.30 časova 29. novembra 1945. godine počasna topovska paljba potresla je prestonicu pozdravljajući rađanje nove države.

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Ciklus oporavka zemlje i udaranja temelja za budućnost okončan je proglašenjem novog Ustava i preimenovanjem države 7. aprila 1963. godine. Objavu je pročitao predsednik Narodne skupštine Jugoslavije Petar Stambolić. Poslanici su sa oduševljenjem dočekali dolazak Josipa Broza, a posle svečane sednice održan je svečani koktel u velikom holu saveznog parlamenta.

Savezna Republika Jugoslavija

Poslednji put Jugoslavija je napravljena 27. aprila 1992. godine, na drugi dan Uskrsa. Takozvani žabljački Ustav i novu SRJ izglasalo je tvrdo jezgro parlamenta SFRJ, to jest narodni izabranici iz Srbije i Crne Gore.

Komentari2
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.