Nedelja, 05.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Kad se Rumuni i Srbi slože

Nakon decenije rada privodi se kraju rekonstrukcija i uređenje rumunske pravoslavne crkvene opštine u selu Margita, a urađeno je rezultat zajedništva na korist svih meštana ovog južnobanatskog sela
Kad se Rumuni i Srbi slože
(Фото: О. Јанковић)

Margita – Selo Margita u opštini Plandište, sa oko hiljadu meštana, smoglo je snage i privelo je kraju renoviranje i uređenje celine rumunske pravoslavne crkvene opštine. Kao i u većini banatskih sela, verski objekti dominiraju ravničarskom panoramom, dok u ovom jedna kraj druge stoje srpska pravoslavna crkva posvećena Svetoj Trojici – Duhovima i rumunska pravoslavna crkva koja slavi Malu Gospojinu, a koja u novo leto ulazi kompletno obnovljena.

Radovi na zdanju rumunske crkve traju bezmalo deceniju. Poslednje tri godine su intenzivirani, pa je nakon rekonstrukcije objekta samog hrama okončana i obnova parohijskog doma. Tako je kompletno renoviran čitav prostor od oko 300 kvadratnih metara enterijera, ojačana konstrukcija, spušteni plafoni i odrađena zaštita celog objekta. U završnoj fazi postavljena je nova keramika, uređena kuhinja i sanitarne prostorije, kao i krečenje.

„Sve urađeno je rezultat sloge u selu. Angažovali su se mnogi meštani, kako i koliko je ko mogao, zato je toliko i trajalo. Naša crkva nema status spomenika kulture, pa je i teže doći do sredstava, ali nam je mnogo pomogla opština Plandište. Uređen je i eksterijer hrama i potpuno renoviran parohijski dom, a ostale su sitnice, kao što je nabavka malih uređaja, ali i za budućnost malo veći poduhvat, obnova unutrašnjosti same crkve”, napominje Dimitrije Pasula, predsednik crkvenog odbora rumunske pravoslavne crkve u Margiti.

Sadašnje zdanje rumunske crkve sa portom i parohijskim domom, na mestu stare crkve, podigli su vernici 1899. godine, a u novije vreme i ono je kompletno renovirano. Urađena je sanacija objekta, izveden mokri čvor, pešačke staze, ranije je rekonstruisan i krov, postavljena limarija i nova stolarija, a fasada je osvežena. Ovde ističu da je sve to rezultat sloge i saradnje Rumuna i Srba, koji su udružili snage kako bi projekat uređenja parohijskog doma priveli kraju.

„Pošto se srpska i rumunska crkva nalaze baš preko puta jedna druge, tu smo da nastavimo da zajedno obeležavamo naše verske praznike. Ovde se tako poštuju svi običaji. To je tradicija, jer imamo besprekornu saradnju, pa i istorija nas na to podseća. Treba znati i naglasiti da su nekada Srbi i Rumuni imali zajedničku crkvu, a u trenutku kada su se odvojili kalendari, rumunska zajednica je izgradila svoju. Tako su i službe, u prvo vreme, bile zajedničke, ali i sada lepo sarađujemo”, ističe učitelj Mikša Mihaj.

Inače, Rumuni su masovnije naselili ovaj kraj Južnog Banata u kolonizaciji, kada se pojavila potreba za odbranom Granice. Konkretno u Margiti, za vreme carice Marije Terezije osnovana je parohijska opština, a prema nekim izvorima desilo se to 1750. godine, mada se može pronaći trag da se to desilo nešto ranije, u drugoj deceniji 18. veka. Ostalo je zabeleženo i da je najpre podignuta crkva brvnara od pruća pod šindrom, da su sačuvane gotovo sve ikone i da se i danas nalaze u sadašnjoj crkvi, ali i da je njihov autor ostao nepoznat.

Isprepletanost života dve nacionalne zajednice potvrđuju i drugi podaci iz prošlosti. Tako stoji da su od 1775. pa do 1826. godine crkveni računi vođeni na srpskom, a zatim na rumunskom jeziku, a da su podaci u matičnim knjigama rođenih, umrlih i venčanih čuvani takođe zajednički od 1792. do 1824. godine, kada protokoli venčanih, krštenih i umrlih počinju da se vode na rumunskom jeziku.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.