Utorak, 30.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Sahranjen Aleksije Drugi

Sahranjen Aleksije Drugi
Са последњег испраћаја патријарха Алексија Другог (Фото АФП)

Specijalno za „Politiku”
Moskva, 9. decembra – Ruska prestonica je današnji dan dočekala mračnija nego obično. Sve ukrasne svetiljke, a bilo ih je toliko da je bleštala kao novogodišnja jelka, ugašene su u znak žalosti zbog smrti petnaestog ruskog patrijarha Aleksija Drugog.

Opraštanje od patrijarha moskovskog i cele Rusije trajalo je tri dana u Hramu Hrista Spasitelja ispred koga su ljudi čekali po nekoliko sati da bi odali poslednju počast „svetom čoveku”, kako su ga nazivali. Hram je danas gotovo zatrpan belim ružama koje su vernici donosili znajući da je to bilo omiljeno cveće Aleksija Drugog.

Jutrošnja služba započela je nakon poziva koji je oglasilo najteže zvono u Rusiji, teško 30 tona, i u njoj je učestvovalo 150 arhijereja Ruske i drugih pravoslavnih crkava iz iz celog sveta. Liturgiju je služio mitropolit smolenski i kalinjingradski Kiril. Služba je završena govorom o tome šta je sve za života uspeo da uradi pokojni patrijarh. Mitropolit Kiril nazvao je pokojnog patrijarha „čovekom planetarnog značaja” čije je „veliko služenje dosezalo daleko izvan granice Rusije”. Prema njegovim rečima, za vreme Aleksija Drugog Ruska pravoslavna crkva postala je „jedina snaga koja je čuvala tradiciju i vrednosti svete Rusije”. Patrijarh je „uvek uvažavao suverenitet država na teritoriji bivšeg SSSR-a, ali je shvatao da te podele ne mogu da dele jedinstven sistem vrednosti tih naroda”, rekao je Kiril. On je pozvao hiljade ljudi koje su se jutros okupile u hramu da se mole za dušu preminulog Aleksija Drugog.

Posle liturgije usledilo je opevanje koje je služio patrijarh vaseljenski Vartolomej sa sveštenicima odevenim u bele rize – simbol toga da umrli očekuje uskrsnuće. Patrijarha su opevali zajedno vaseljenski patrijarh Vratolomej i mitropolit smolenski i kalinjingradski Kiril. Pomagali su im patrijarh gruzijski Ilija, rumunski Danilo, Atinski i cele Helade Jeronim, tiranski i cele Albanije Anastasije, češke i slovačke Hristofor.

Pored pravoslavnih sveštenika opevanju su prisustvovali i kardinali Rimske katoličke crkve, katolikos (sveopšti) svih Jermena, anglikanski episkopi, predstavnici evangelističke crkve, rabini, muftije, ukratko – predstavnici svih konfesija.

U Hramu Hrista Spasitelja poslednju poštu patrijarhu odali su i ruski predsednik Medvedev i premijer Putin, kao i brojni predstavnici političkog i javnog života.

Posle opevanja, pogrebna povorka obišla je triput oko hrama, a onda krenula moskovskim ulicama posutim cvećem, na kojima su hiljade ljudi, uprkos kiši, stajale da se poslednji put oproste od čoveka koga su mnogi smatrali „čovekom epohe”, primerom i za vernike i za one koji ne veruju. Poslednja služba odslužena je u Bogojavljenskoj crkvi koja se naziva i Jelohovskom, u kojoj je Aleksije Drugi hirotonisan za patrijarha i u kojoj je odslužio svoju prvu službu. Poglavar Ruske pravoslavne crkve sahranjen je nedaleko od moštiju svog nebeskog pokrovitelja mitropolita moskovskog Aleksija.

U trenutku kada je kovčeg spušten u grobnicu, pogrebna zvona smenjena su kratkim radosnim zvonjenjem koje simbolizuje prelazak duše u večni život.

Jelohovska crkva je jedna od najstarijih u Moskvi. Čak i u sovjetska vremena, kad je većina hramova bila zatvorena, ona je je radila i imala je status patrijaršije.

U ime SPC od ruskog patrijarha oprostio se mitropolit cetinjski Amfilohije, a u ima države predsednik Boris Tadić. Oproštaju su prisustvovali i predsednici Belorusije, Jermenije, Moldavije, Abhazije i Južne Osetije.

Sve ruske državne televizije direktno su prenosile pogrebnu ceremoniju i prilagodile svoj program danu žalosti. Iz njega su izbačene sve zabavne emisije i reklame.

Komentari13
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.