Subota, 11.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Prizrenski Srbi pamte martovski pogrom

Prizrenski Srbi pamte martovski pogrom
(Фото Б. Радомировић)

 U nezapamćenom pogromu albanskih terorista i ekstremista, 17. i 18. marta 2004. godine, u kojem je učestvovalo oko 60.000 albanskih zlikovaca, ubijeno je desetoro Srba, porušeno tridesetak crkava i manastira, na stotine srpskih kuća... U ova dva dana divljanja proterano je sa svojih ognjišta više od 4.000 srpskih duša, koje su bile primorane da spas potraže u sredinama na KiM u kojima žive isključivo stanovnici srpske nacionalnosti, ili u centralnoj Srbiji. Gotovo da nema sredine u ovoj pokrajini u kojoj albanski ekstremisti nisu divljali i uništavali srpsku imovinu, manastire, crkve i ostale objekte, s ciljem na unište sve što je srpsko.

Carski grad Prizren našao se pod najžešćim delovanjem albanskih ekstremista, koji su, pored srpskih kuća, uništavali i palili srpske crkve i manastire u ovom drevnom gradu. Pored Crkve Svetog Đorđa, koja se nalazi u samom centru grada, i Bogorodice Ljeviške, na udaru ekstremista našli su se i ostale crkve i manastiri. Do temelja je spaljena i porušena prizrenska Bogoslovija „Kirilo i Metodije”, gde je u požaru nastradao Dragan Nedeljković (60). Nije pošteđen ni manastir Svetih arhangela nadomak Prizrena, koji je do temelja spaljen i porušen. Pripadnici Kfora uspeli su u poslednji čas da evakuišu bratstvo ovog manastira, koje se već nakon mesec dana vratilo i nastavilo život u šatorima sve dok svetinja nije obnovljena.

Albanski zlikovci nisu poštedeli ni nedužne malobrojne Srbe koji su odlučili da ostanu na svojim vekovnim ognjištima. Tako su nedužnu Dobrilu Dolašević, učiteljicu u penziji, koja je ostala u svojoj kući, izveli iz nje i na ulici, naočigled komšije Albanca, pretukli do besvesti, samo zato što je Srpkinja i što nije htela da ode iz voljenog grada. Sličnu sudbinu doživeli su brojni Srbi u ovoj pokrajini tokom dvodnevnog divljanja albanskih ekstremista.

Zahvaljujući vladi Republike Srbije, Eparhiji raško-prizrenskoj, međunarodnim humanitarnim organizacijama i brojnim donatorima, obnovljeno je gotovo sve ono što su albanski zlikovci porušili i spalili. U prizrenskoj bogosloviji već od 2011. godine svake godine nastavu pohađa po pedesetak učenika iz svih krajeva Srbije. Manastir Sveti arhangeli postao je mesto gde se godinama održavaju brojna kulturna i ostala dešavanja, na kojima se okuplja veliki broj Srba proteranih iz ovog carskog grada, kao i posetioci iz ostalih mesta širom Srbije i KiM.

U pogromu ništa bolje od Prizrenaca nisu prošli ni preostali Srbi širom ove južne srpske pokrajine. Albanski ekstremisti palili su i rušili sve što je srpsko, kako bi zatrli svaki trag života Srba na ovim prostorima. Primera radi, u Prištini je do 1999. godine živelo više od 40.000 Srba, a danas jedva petnaestak. U Đakovici ih je bilo oko 12.000, danas u ovom gradu živi jedna Srpkinja – povratnica Dragica Gašić (62). I pored svakodnevnog maltretiranja i kamenovanja od strane albanskih ekstremista odlučila je da ostane u rodnom gradu. U varošicama Suva Reka, Vučitrn, Dečane i ostalim nema Srba.

Iako je od proterivanja više od 220.000 Srba iz ove pokrajine prošlo prošlo četvrt veka, iseljavanje i dalje traje. Prema podacima Kancelarije za Kosovo i Metohiju, u poslednje dve godine ovu južnu srpsku pokrajinu napustilo je preko petnaest odsto srpskog življa. Takozvani premijer ove lažne države Albin Kurti, čini sve da protera sve Srbe, pa čak i one sa severa Kosova, kako bi stvorio čisto albansky „državu”. Međutim, srpski živalj se i dalje odupire svim napadima, maltretiranjima, hapšenjima, odlučan da ostane na svojim vekovnim ognjištima.

Miroslav Todorović,

Beograd/Prizren

 

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.