Sreda, 08.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Vodonik gorivo budućnosti

Ovo nikako ne znači da se odričemo i hidropotencijala i svih drugih potencijala, pa čak i uglja onoliko koliko možemo da ga koristimo, istakao je dekan Mašinskog fakulteta prof. dr Vladimir Popović
Vodonik gorivo budućnosti
(Фото Танјуг/С. Радовановић)

 

Direktor „Elektroprivrede Srbije” Dušan Živković izjavio je juče da je ta kompanija počela analizu mogućnosti i opravdanosti korišćenja postrojenja za proizvodnju i skladištenje vodonika i goriva na bazi tog hemijskog elementa. Cilj tih analiza, prema njegovim rečima, jeste da se ukaže na mogućnosti vodonika i kako EPS može pokrenuti njegovu upotrebu u svom poslovnom procesu. Živković je istakao da je globalno tržište zelenog vodonika u ekspanziji, kao i da je njegova upotreba za srpsku privredu izazov, ali i prilika u procesu dekarbonizacije. „Posebno imajući u vidu da energetska tranzicija i dekarbonizacija nisu realnost samo energetike već i cele privrede i celog društva. ’Elektroprivreda Srbije’ ima želju i posvećena je tome da bude lider u ovim transformacijama”, rekao je Živković na konferenciji „Zeleni vodonik kao putokaz energetske tranzicije”, prenosi Tanjug.

Govoreći o analizi mogućih postrojenja za proizvodnju i skladištenje vodonika i goriva na bazi tog hemijskog elementa, Živković ističe da je potrebno odrediti lokacije, veličinu i način upotrebe tih pogona. „Cilj je skladištenje energije, diversifikacija skladišta, smanjenje potrošnje fosilnih goriva za proizvodnju energije, generalno povećanje energetske efikasnosti proizvodnje energije, kao i integracija varijabilnih OIE i optimizacija elektroenergetskog bilansa EPS-a”, naveo je Živković.

Klaster za projekte vodonika je izuzetno važan i mi smo se okupili na konferenciji o vodoniku da bismo napravili mrežu ljudi koji će se u budućnosti baviti vodonikom, izjavio je juče dekan Mašinskog fakulteta u Beogradu Vladimir Popović. Dodao je da veruje da je vodonik gorivo budućnosti i da ćemo, hteli ne hteli, morati da idemo u tom pravcu, jer okolnosti i sve što se dešava u svetu nas tera u tom pravcu.

„Vidimo da je energetika ključno svetsko pitanje, da se verovatno svi ratovi koji se trenutno vode, vode zbog energetike, tako da to govori koliko je ova tema važna”, rekao je on na drugoj beogradskoj Međunarodnoj konferenciji o vodoniku – „Zeleni vodonik kao putokaz energetske tranzicije”.

Odgovarajući na pitanje gde je šansa Srbije kada je reč o korišćenju vodonika, ocenio je da Srbija kao mala zemlja ne može da bude ključni faktor u razvoju tehnologije i da će ona primenjivati tehnologije koje se razvijaju.

„Mi moramo tu da budemo ukorak sa događanjima. Srećom, imamo i druge izvore energije i sve njih bi trebalo da čuvamo. Ovo nikako ne znači da se odričemo i hidropotencijala i svih drugih potencijala, pa čak i uglja, onoliko koliko možemo da ga koristimo”, naveo je Popović.

Ambasador Japana u Srbiji Akira Imamura izjavio je da je Japan vodeća zemlja u svetu kada je u pitanju prelazak na tehnologiju vodonika i prva zemlja koja je komercijalizovala vozila sa gorivnim ćelijama. „Broj patenata koji Japan ima u oblasti tehnologije vodonika najveći je na svetu, a naša domaćinstva sada počinju da koriste gorivne ćelije za proizvodnju električne energije”, rekao je Imamura na konferenciji „Zeleni vodonik kao putokaz energetske tranzicije”. Gorivna ćelija je uređaj koji direktno pretvara hemijsku energiju goriva (najčešće vodonika) u električnu energiju kroz lektrohemijsku reakciju s kiseonikom, a bez sagorevanja.

Šef jedinice za gas u Sekretarijatu energetske zajednice Predrag Grujičić izjavio je da je mreža za prirodni gas u Evropskoj uniji duga oko 200.000 kilometara, a da je samo 2.000 kilometara mreže namenjeno isključivo vodoniku. „Procenjuje se da će se do 2030. godine, od 15 do 20 odsto mreže prirodnog gasa preusmeriti na mrežu za vodonik kada je u pitanju Evropska unija, a pretpostavljam da će slična situacija biti i u Srbiji”, rekao je on, dodajući da ne  postoje veliki pomaci u primeni vodonične tehnologije u našoj zemlji. „Kada se završi rat u Ukrajini, verovatno će Srbija i Ukrajina biti prve zemlje koje će pokrenuti projekte povezivanja kroz vodonične doline sa svojim susedima iz država članica Evropske unije”, naveo je Grujičić.

 

Komentari1
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Milan Matić
Veliki broj zemalja se orijentiše na vodonik. Kod nas bi bilo veoma korisno da se razvijaju istraživanja dobijanja vodonika, obzirom da imamo sposoban naučni kadar. Gorivne ćelije su uređaj budućnosti, očigledno da su Japanci to već shvatili. Oni uvoze ogromne količine vodonika iz Australije koja ga proizvodi iz uglja. Za gorivne ćelije su najbitniji platina i iridijum, koje najviše ima u Južnoj Africi. Direktor glavnog instituta u Južnoj Africi za gorivne ćelije je našeg porekla.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.