Nedelja, 12.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Dvorci Banata – nasleđe koje propada

Dvorci u Banatu građeni su u 18. i 19 veku i predstavljali su raskošne rezidencije plemićkih porodica, dok su tvrđave bile središta vojnih, političkih i društvenih dešavanja
Dvorci Banata – nasleđe koje propada
Дворац Карачоњи (фото А. Исаков)

Kanjiža – Banatski dvorci i tvrđave mogu postati ekonomski održivi objekti koji će doprineti zapošljavanju, razvoju turizma i unapređenju lokalnih zajednica, ali je potrebno preduzeti konkretne korake ka njihovoj revitalizaciji. Dvorci i tvrđave Banata su višestruko vredan, ali i zapostavljen resurs.

Ovo su rezultati studije koja je urađena u okviru Interreg prekograničnog projekta pod nazivom: „Raskršća od arhitektonskog značaja: međunarodno učenje i istraživanje arhitektonskog nasleđa Vojvodine i regije Velike južne ravnice”.

Partneri u ovom projektu sa strane Mađarske, kao članice Evropske unije, su Udruženje za omladinu, kulturu, obrazovanje i zaštitu životne sredine južne Velike ravnice, a iz Srbije Udruženje građana „Filmska radionica Sinema” iz Kanjiže. Ukupna vrednost projekta je preko 289.000 evra, a srpskoj strani pripala je polovina od 142.000 evra.

Kanjiško udruženje obišlo je dvorce i tvrđave u Banatu i konstatovalo njihovo stanje, ali i ponudilo zaključke sugerišući da su oni neiskorišćeni potencijal za razvoj kulturnog i turističkog sektora.

Udruženje građana „Filmska radionica Sinema” u izveštaju koji je urađen navodi da su dvorci u Banatu građeni u 18. i 19. veku i da su predstavljali raskošne rezidencije plemićkih porodica, dok su tvrđave bile središta vojnih, političkih i društvenih dešavanja. Danas ovo naše kulturno nasleđe čine većinom napuštene, teško oronule i zapuštene građevine, u neuređenim parkovima. Na osnovu stanja u kojem se nalaze sva ova zdanja podelili su u tri kategorije: u prvoj su dvorci koji su potpuno zapušteni i u ruševnom stanju. Tu spadaju dvorac Bisingen u Vlajkovcu, za koji se konstatuje da je nekada bio veličanstvena građevina sa prepoznatljivom kupolom, a danas je u raspadajućem stanju i preti mu potpuni nestanak. Tu je i dvorac Lazarević u Velikom Središtu, nekada simbol bogatstva, danas oronuo i devastiran, ista je sudbina i dvorca Talijan u Novom Kneževcu – napušten i urušen, iako je nekada bio centar političkog i društvenog života ovog kraja.

U drugoj grupi su dvorci koji bi mogli da budu obnovljeni uz određene investicije. Prema nalazu ovog projekta u toj grupi su dvorac Karačonji u Novom Miloševu, koji je izvanredan primer klasicističke arhitekture, ali trenutno bez funkcionalne namene; dvorac Dunđerski u Novom Bečeju, za koji se navodi da postoji interesovanje za njegovu revitalizaciju, ali nema konkretnih planova, dvorac Servijski-Šulpe u Novom Kneževcu. Deo ovog kompleksa je u funkciji, ali potrebno je značajno ulaganje kako bi se očuvao i pretvorio u turistički atraktivan lokalitet.

U trećoj grupi su dvorci koji su uspešno obnovljeni i tu spadaju samo dva objekta: kaštel Ečka, koji je danas luksuzni hotel i mesto održavanja kulturnih događaja, te kaštel Šulhof u Padeju, koji funkcioniše kao ekskluzivan objekat za odmor, sa vinogradom i vinarijom.

Autori studije smatraju da je revitalizacija objekata važna jer oni imaju ogroman kulturni i istorijski značaj, ali isto tako i veliki ekonomski potencijal. Važni su za očuvanje kulturnog identiteta, kreiranje radnih mesta, razvoj turizma i ekonomiju lokalnih zajednica.

Kao moguća rešenja predlažu se javno-privatna partnerstva, korišćenje fondova EU, bolja promocija i tematske rute uz povezivanje sa drugim atrakcijama u okolini.

Planirano je da se u okviru ovog prekograničnog projekta uradi zajednička turistička strategija, kratki filmovi za svaku od lokacija, kao i kreiran niz predavanja u školama sa obe strane granice. Kako bi uključili i mlade, biće organizovana obuka za sticanje veština u istraživanju lokalne istorije, pisanju, fotografisanju i snimanju.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.