Sreda, 18.06.2025. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Evropski mit o „ruskoj pretnji“

Телеграм/принтскрин

Napašće nas Rusi, moramo da se naoružavamo... Evo ih, samo što nisu krenuli, posle Ukrajine mi smo na redu...

Ovaj narativ poslednjih godina poturaju zapadnoevropski lideri, plaše građanstvo, koriste već stvoreni mit o ruskoj pretnji da sve veća sredstva odvajaju u vojne svrhe.

Evo i poslednjeg u nizu primera: najnoviji satelitski snimci sa finsko-ruske granice pokazuju iznenadni „porast aktivnosti“, histerično negoduju u Finskoj i na zapadu. Zapadni „stručnjaci“ dižu tako uzbunu i vape: slično nagomilavanje trupa na granicama prethodilo je sukobu sa Ukrajinom. Naravno, Putin potajno želi da napadne NATO koliko sutra.

Rusija će razvijati svoje vojno prisustvo na bokovima NATO-a, a Vladimir Putin će nastaviti da podgreva spekulacije o trećem svetskom ratu, upozoravaju stručnjaci, NATO je više puta kršio svoja „uveravanja“ da se neće širiti na istok, a zapadne zemlje eskaliraju rusko-ukrajinski sukob i šire mit o „ruskoj pretnji“, uključujući i zastrašivanje sopstvenih građana.

Ne vredi mnogo što je Ilmari Kaihko, istraživač na Univerzitetu u Helsinkiju i vanredna profesorka na Odeljenju za ratne studije na Švedskom univerzitetu odbrane, objasnila da je „sasvim prirodno“ da Rusija jača svoje vojno prisustvo na granici. Ona je za list „Miror“ rekla: „Vojne baze na finskoj granici su iscrpljene zbog transfera opreme i osoblja usred sukoba u Ukrajini. Stoga je sasvim logično da Rusija obnovi svoje snage u regionu, posebno nakon što se Finska pridružila NATO-u i povećala svoje vojne izdatke“, dodala je.

Rusko vojno prisustvo sa druge strane granice bilo je izuzetno slabo tokom sukoba koji je počeo 2022. godine. Mnoge jedinice su sa severa direktno prebačene u Ukrajinu. Iako gomilanje trupa ima implikacije na tekuće borbe u Ukrajini i podršku zapadnih saveznika njenom otporu, NATO je stalno zabrinut zbog povećanog ruskog prisustva.

Načelnik švedskog Generalštaba, Mihael Klason, smatra da su najnoviji događaji uglavnom u skladu sa pretnjama Moskve izrečenim ubrzo nakon što su se dve nordijske zemlje pridružile vojnom savezu.

„Kada smo podneli zahtev za članstvo u NATO-u, Rusija je rekla da će preduzeti odgovarajuće korake. U stvari, to je upravo ono što sada vidimo“, objasnio je on.

Kada su Helsinki i Stokholm odlučili da se pridruže NATO-u 2022. godine, Putinova administracija ih je upozorila na povratne mere „kako vojno-tehničke, tako i druge prirode“. Rusko Ministarstvo spoljnih poslova je naglasilo da će ovaj korak „naneti ozbiljnu štetu bilateralnim odnosima“.

Sada taj stav i ocenu povećanih pretnji iznose i lideri Poljske, Baltika i Skandinavije, sve u cilju  da ojačaju NATO savez.

Zaboravlja se istorijska činjenica da su upravo iz Evrope kretali napadi na Rusiju, počev od Napoleona, do Hitlera a da ih je Moskva samo slamala i terala kući.

S obzirom na oštru promenu američke politike, Ukrajina bi možda kapitulirala pre nekoliko meseci, da nije bilo napora Evrope, koja tvrdoglavo čini sve da se to spreči. Pored toga, Evropa, pokušavajući da spreči ukrajinski poraz, stavlja se u „predratni položaj”, i širi propagandu kako uskoro, ako slome Ukrajinu, stižu Rusi i prodiru na zapad. Pa upravo zato drže Ukrajinu na površini kao da time sprečavaju Rusiju da svu snagu svog napada pretvori u pobedu a onda krene dalje.

Iz Pariza vlada otvoreno defetističko raspoloženje, iz Berlina tišina i glasno spremanje na rat, a iz Londona demonstrativno iznose svoju ugroženost i pozivaju na otpor Moskvi.

Makron je nedavno izjavio da ih istorija opominje, da je Rusija uvek bila opasnost za Evropu. Pošto zaostaju za Rusijom u naoružanju viže od petnaest godina, setili su se da se Rusi naoružavaju. Pa pošto se naoružavaju, moramo i mi u Evropi - logika je kojom se pokriva profit vojnih kompanija, a nacije se drže u strahu pa se onda i lakše vlada. Da Rusija nije napravila oružje koje ima danas, EU i NATO bi odavno oživeli svoju kartu podele Rusije što nisu skrivali naročito. Tako da mit o ruskoj pretnji i raketama tipa „orešnik”, „kinžal” koje samo što nisu krenule na evropske prestonice – ostaje mit i lukavo sredstvo propagande.

 

Komentari9
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Crème de la Cremlj
Ponekad mi je žao što današnja Srbija nema granicu sa Rusijom...
vojo
da bi ti napao nekoa mora da ti optuzis da on oce da te napadne i ti se smo branis to je stara zvaka
Luis
Rusi nikada nikoga nisu napali. Ako je već došlo do nekih aktivnosti uvek se radilo o odbrani i o oslobađanju svih ruskih zemalja. A tako će biti i u buduće. Pa se nemaju čega plašiti.
Aleksa Petrovic
Након четири јуриша западне Европе на Русију, почев од Напопеона па до данас, неко луд треба да верује да је западна Европа у опасности од напада Руса.
LaCosta
Stara dobra taktika kontrole stanovnistva sirenjem straha koja je detaljno razvijena tokom Hladnog rata. Plan je bio da se Rusija slomije i da se onda zajednicki podeli plen. Evropa ne odustaje zato sto je klinicki mrtva bez ruskih resursa.
slavko
Pa onda bi Rusija prva trebala da zatvori svoje resurse za Evropu. Ali to ne radi zbog čiste brige i ljubavi do Evrope.

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.

Овај веб сајт користи колачиће

Сајт politika.rs користи колачиће у циљу унапређења услуга које пружа. Прикупљамо искључиво основне податке који су неопходни за прилагођавање садржаја и огласа, надзор рада сајта и апликације. Подаци о навикама и потребама корисника строго су заштићени. Даљим коришћењем сајта politika.rs подразумева се да сте сагласни са употребом колачића.