Američka iskustva i napušteni ekvadorski eksperiment
Specijalno za „Politiku”
Boston – Prema izveštaju koji je u septembru 2024. objavio američki Savet za krivično pravosuđe, broj ubistava koja su počinila deca u dramatičnom je porastu, sa 315 u 2016. na 521 u 2022. Brendan Lanc, vanredni profesor kriminologije i krivičnog pravosuđa na Državnom univerzitetu Floride, koautor izveštaja, naglašava da ovaj podatak ne treba tumačiti kao pokazatelj generalnog porasta nasilja među mladima, niti na ovim brojkama treba graditi senzacionalistički narativ o opasnosti koja okolini preti od tinejdžera.
Izveštaj pokazuje da je, generalno, poslednjih godina došlo do opšteg smanjenja većine oblika maloletničkih prestupa, ali da značajni izuzeci uključuju češću upotrebu vatrenog oružja – 21 odsto više u 2022. nego u 2016, dok je „stopa rasta” upotrebe hladnog oružja porasla za samo šest odsto.
„Pripadnost maloletnika uličnim bandama snažno je povezana sa povećanom stopom delikvencije, uključujući i češća ozbiljnija krivična dela”, ističe profesor Lanc.
Dejvid Broterton, sociolog i autor knjige „Omladinske ulične bande”, decenijama proučava ovaj fenomen u SAD. Kao nastavnik u srednjoj školi u Kaliforniji početkom devedesetih, upoznao je mnogo učenika koji su bili članovi bandi.
„Svoje istraživanje sam započeo u San Francisku pre više od 30 godina. U to vreme, stope ubistava su vrtoglavo rasle. Uglavnom sam se bavio pripadnicima bandi koji su školskog uzrasta, razgovarao sam sa njih oko 700 iz preko stotinu kriminalnih grupa. Predmet mojih petogodišnjih istraživanja bila je epidemija kreka koja se širila obalom Kalifornije”, objašnjava Broterton i dodaje da je svoj rad nastavio u Njujorku 1994. godine.
„Ubrzo po dolasku, kontaktirao me je Odbor za obrazovanje grada Njujorka. Zamolili su me da se obratim velikoj grupi roditelja u Bronksu koji su bili zabrinuti zbog bandi. Susret je organizovan u jednoj fiskulturnoj sali, došlo je 600 do 700 roditelja. Na pozornici je postavljeno pet stolica: četiri za članove bandi i jedna za mene. Ovakav razgovor ne bi mogao da se dogodi u Kaliforniji u to vreme. U školi u kojoj sam tamo radio, niko mi nije tražio savet po ovom pitanju. U stvari, pokušali su da me izbace iz škole i optuže da promovišem nasilje bandi samo zato što sam razgovarao sa srednjoškolcima koji su bili članovi takvih grupacija. Politika je bila da se sa njima ne razgovara i da se o njima brine policija”, navodi Broterton i opisuje Njujork 1996, kada je u tom gradu bilo hiljade članova različitih gangova.
„Imali su svoja pravila i propise, čak i politička gledišta – sebe su doživljavali kao snagu otpora sistemu. Napravili su i nekakvu vlastitu religiju, koja je bila spoj uticaja najrazličitijih verskih učenja. U tom njihovom svetu, postojao je snažan sistem samopodrške”, kaže naš sagovornik, koji je i prof
Подели ову вест

Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.