Četvrtak, 23.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Po­prav­ka pe­ron­skih gre­da na Pro­ko­pu

„Rej­lvej si­ti”, part­ner dr­ža­ve u pro­jek­tu sta­ni­ce „Be­o­grad ‒ cen­tar”, na­vo­di da je pre bi­lo ka­kvih ra­do­va 2020. go­di­ne an­ga­žo­vao Gra­đe­vin­ski fa­kul­tet, ko­ji je za­klju­čio da je kon­struk­ci­ja iz­ve­de­na kva­li­tet­no, bez uoče­nih od­stu­pa­nja i ne­do­sta­ta­ka
Po­prav­ka pe­ron­skih gre­da na Pro­ko­pu
Фо­то М. Спа­со­је­вић

Ne­pu­ne dve go­di­ne ot­ka­ko je otvo­re­na, glav­noj že­le­znič­koj sta­ni­ci „Be­o­grad ‒ cen­tar”, po­zna­ti­joj kao Pro­kop, po­no­vo sle­di re­kon­struk­ci­ja – ovog pu­ta pe­ron­skih gre­da na ko­ji­ma su se po­ja­vi­le na­pr­sli­ne jer je ar­ma­tu­ra u tim gre­da­ma znat­no ma­nja od pro­jek­to­va­ne i tre­ba da se oja­ča­ju. Za­to je in­ve­sti­tor „In­fra­struk­tu­ra že­le­zni­ce Sr­bi­je” kra­jem ma­ja do­bi­la lo­ka­cij­ske uslo­ve za re­kon­struk­ci­ju pe­ron­skih gre­da. One su, ka­ko na­vo­di to dr­žav­no pred­u­ze­će, iz­gra­đe­ne 1997. go­di­ne i „taj deo sta­ni­ce ni­je ob­u­hva­ćen ra­do­vi­ma na iz­grad­nji no­ve sta­nič­ne zgra­de u Pro­ko­pu, ko­ja je otvo­re­na 2023. go­di­ne”.

Sta­nič­nu zgra­du na plo­či iz­nad pe­ro­na, kao fi­nan­si­jer i part­ner dr­ža­ve, po­di­gla je kom­pa­ni­ja „Rej­lvejl si­ti”, u ve­ćin­skom vla­sni­štvu bi­zni­sme­na Bra­ni­sla­va Gru­ji­ća. Ugo­vor je pred­vi­đao da se u pr­voj fa­zi iz­gra­di sta­nič­na zgra­da i deo par­kin­ga, a po­di­za­nje broj­nih po­slov­no-ko­mer­ci­jal­nih obje­ka­ta od po pet spra­to­va pla­ni­ra­no je u skla­du sa tr­ži­šnom i po­slov­nom po­li­ti­kom part­ne­ra. Na osno­vu ugo­vo­ra dr­ža­va je ustu­pi­la plo­ču na ko­ti 105, gra­đe­vin­ska do­zvo­la za sta­nič­nu zgra­du do­bi­je­na je 2022, a gra­di­li­šte je go­to­vo ne­pri­met­no otvo­re­no iste go­di­ne, po­čet­kom av­gu­sta. Upo­treb­nu do­zvo­lu sta­ni­ca je do­bi­la tek ove go­di­ne.

Pe­ron­ski deo Pro­ko­pa otvo­ren je u ja­nu­a­ru 2016. Sta­ni­ca je pret­hod­nih go­di­na pro­ki­šnja­va­la, na dru­štve­nim mre­ža­ma put­ni­ci su de­li­li snim­ke i fo­to­gra­fi­je na ko­ji­ma se vi­de ko­fe sa vo­dom, ali i pu­ko­ti­ne na de­lo­vi­ma ovog kom­plek­sa. Jav­nost je ta­da, kao i sa­da, po­sta­vi­la pi­ta­nje bez­bed­no­sti sta­nič­ne zgra­de, kroz ko­ju dnev­no pro­đe na hi­lja­de put­ni­ka, za­tim ka­da su uoče­ne pu­ko­ti­ne na gre­da­ma, da li su no­vi objek­ti sa­gra­đe­ni na plo­či mo­gli do­dat­no da op­te­re­te po­sto­je­ću kon­struk­ci­ju... Ne­ka od ovih pi­ta­nja „Po­li­ti­ka” je pre­kju­če upu­ti­la „In­fra­struk­tu­ri že­le­zni­ce Sr­bi­je”, ali od­go­vo­re ni­smo do­bi­li. U sa­op­šte­nju tog pred­u­ze­ća, kao i Mi­ni­star­stva gra­đe­vi­nar­stva, sa­o­bra­ća­ja i in­fra­struk­tu­re, ko­je je iz­da­lo lo­ka­cij­ske uslo­ve za re­kon­struk­ci­ju pe­ron­skih gre­da, sto­ji da je sta­ni­ca „u pot­pu­no­sti bez­bed­na za ko­ri­šće­nje i funk­ci­o­ni­sa­nje že­le­znič­kog sa­o­bra­ća­ja”.   

„Rej­lvej si­ti” u pi­sa­nim od­go­vo­ri­ma na­šem li­stu na­vo­di da pre ne­go što je za­po­čeo grad­nju sta­nič­ne zgra­de ni­je znao za pro­blem na gre­da­ma u pe­ron­skom de­lu sta­ni­ce. Pre bi­lo ka­kvih ra­do­va, 2020. go­di­ne an­ga­žo­vao je Gra­đe­vin­ski fa­kul­tet iz Be­o­gra­da da is­pi­ta po­sto­je­ću ar­mi­ra­no­be­ton­sku kon­struk­ci­ju. „Gra­đe­vin­ski fa­kul­tet za­klju­čio da je kon­struk­ci­ja iz­ve­de­na kva­li­tet­no, bez uoče­nih od­stu­pa­nja od ge­o­me­tri­je i bez ne­do­sta­ta­ka u smi­slu na­ru­še­ne no­si­vo­sti, sta­bil­no­sti i upo­tre­blji­vo­sti”, na­vo­di „Rej­lvej si­ti” i pre­ci­zi­ra:

‒ Ne­do­sta­ci su vi­zu­el­no iden­ti­fi­ko­va­ni na­knad­no na ne­ko­li­ko gre­da u dve ose i na­kon to­ga an­ga­žo­van je In­sti­tut IMS A.D., ko­ji je oba­vio de­talj­na is­pi­ti­va­nja. Za­klju­če­no je da pri­li­kom iz­grad­nje re­a­li­zo­va­ne pre vi­še de­ce­ni­ja, a što zna­čaj­no pret­ho­di na­šem an­ga­žo­va­nju na ovom pro­jek­tu, u po­me­nu­tim ar­mi­ra­no­be­ton­skim gre­da­ma ar­mi­ra­nje ni­je iz­vr­še­no u sve­mu u skla­du sa pro­jekt­no-teh­nič­kom do­ku­men­ta­ci­jom, usled če­ga su se po­ja­vi­le pr­sli­ne. Za­klju­če­no je i da iden­ti­fi­ko­va­ne pr­sli­ne ne ugro­ža­va­ju no­si­vost i sta­bil­nost ar­mi­ra­no­be­ton­ske kon­struk­ci­je is­pod i iz­nad plo­če te da ne pred­sta­vlja­ju bez­bed­no­sni ri­zik za po­se­ti­o­ce i za­po­sle­ne, ali da je s ci­ljem traj­nog oču­va­nja no­si­vo­sti i sta­bil­no­sti u du­žem vre­men­skom pe­ri­o­du po­želj­na iz­ve­sna sa­na­ci­ja pred­met­nih po­zi­ci­ja. „In­fra­struk­tu­ra že­le­zni­ce Sr­bi­je A.D.” po­kre­nu­la je po­stu­pak sa­na­ci­je. Raz­u­me­va­nja ra­di, ar­mi­ra­no­be­ton­ska kon­struk­ci­ja is­pod plo­če, sa­ma plo­ča i pred­met­ne gre­de gra­đe­ni su ne­ko­li­ko de­ce­ni­ja i u vi­še fa­za, po­čev od 1977. go­di­ne na­da­lje. Na­še an­ga­žo­va­nje li­mi­ti­ra­no je na iz­grad­nju sa­dr­ža­ja iz­nad po­sto­je­će plo­če” – na­vo­de u „Rej­lvej si­ti­ju”.  

Grad­nja sta­nič­ne zgra­de i dru­gih obje­ka­ta iz­nad plo­če ni­je ima­la uti­ca­ja na no­si­vost i sta­bil­nost gre­da, na­gla­ša­va ova kom­pa­ni­ja.

– Iz­grad­nja obje­ka­ta iz­nad po­sto­je­će ar­mi­ra­no­be­ton­ske plo­če kon­ci­pi­ra­na je i iz­ve­de­na uz pri­me­nu tran­sfer­ne ar­mi­ra­no­be­ton­ske kon­struk­ci­je iz­gra­đe­ne iz­nad po­sto­je­će plo­če, a ka­ko bi se op­te­re­će­nja od obje­ka­ta iz­gra­đe­nih iz­nad po­sto­je­će plo­če ade­kvat­no ras­po­re­di­la na po­sto­je­ću ar­mi­ra­no­be­ton­sku kon­struk­ci­ju is­pod plo­če – na­vo­di „Rej­lvej si­ti” i pre­ci­zi­ra da je pro­jek­to­va­nje obje­ka­ta iz­nad po­sto­je­će plo­če re­a­li­zo­va­no na osno­vu „pro­jekt­no-teh­nič­ke do­ku­men­ta­ci­je do­sta­vlje­ne od stra­ne ’In­fra­struk­tu­re že­le­zni­ce Sr­bi­je A.D.’, a na ba­zi ko­je su po­me­nu­ta plo­ča i sa­dr­ža­ji is­pod plo­če iz­gra­đe­ni”.

 

„In­fra­struk­tu­ra že­le­zni­ce Sr­bi­je”: sa­na­ci­ja dva stu­ba na­red­nih da­na

 

Pla­ni­ra­ni ra­do­vi ob­u­hva­ta­ju sa­na­ci­ju dva stu­ba is­pod ko­te 105,5 i ti ra­do­vi po­če­će na­red­nih da­na, a nji­ho­va vred­nost iz­no­si oko tri mi­li­o­na di­na­ra, na­ve­de­no je na saj­tu „In­fra­struk­tu­re že­le­zni­ce Sr­bi­je”:

„Za ne­ko­li­ko me­se­ci po­če­će i ra­do­vi na oja­ča­va­nju pe­ron­skih gre­da is­pod ko­te 105,5, a vred­nost tih ra­do­va iz­no­si­će oko 28 mi­li­o­na di­na­ra. Sa­na­ci­ja ob­u­hva­ta lo­kal­nu zo­nu ošte­će­nja i ute­za­nje gor­njeg de­la stu­ba, sa ci­ljem po­ve­ća­nja nje­go­ve no­si­vo­sti i sma­nje­nja sta­tič­kih uti­ca­ja. To­kom iz­vo­đe­nja ovih ra­do­va ne­će bi­ti ob­u­sta­ve že­le­znič­kog sa­o­bra­ća­ja u Pro­ko­pu.”

 

Komentari1
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Bojsa
Tri miliona dinara za 2 stuba je smesna cena, oko €26.000, a za peronske stubove oko €240.000. Ovo je nesto sto nije trebalo da ceka, jer moze da se zavrsi za bukvalno par nedelja! Ne vidim zasto iko lesinari oko ovoga i gubi politicke poene i obraz! Bivsi grafonacelnik Beograda, Dragan Djilas, je to mogao da plati iz jednog dzepa, ali mu je bilo vaznije da izgradi most koji dolazi niotkuda i nikuda ne ide, pa su prilazni putevi morali da budu izgradjeni 10 godina kasnije od naslednika…

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.