Četvrtak, 09.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Duga istorija srpske zajednice u Trstu

Naši primarni ciljevi jesu očuvanje jezika, religije, kulture i identiteta, jačanje saradnje s maticom i promovisanje srpske zajednice u Italiji
Duga istorija srpske zajednice u Trstu
У цркви Светог Спиридона у Трсту( (Фото: Ж. Јовановић)

Istorija Italije i Srbije isprepletana je kroz vekove. Čast je istrajavati na ovim vezama, prijateljstvu, očuvanju našeg identiteta u ovoj dinamičnoj zemlji. Posebno imajući u vidu da su zapadni mediji poslednjih 30 godina učinili mnogo da naruše vekovni ugled srpskog naroda, šireći neistine i iskrivljujući stvarnost, kaže za „Politiku” Lidija Radovanović, predsednica Saveza Srba u Italiji, sa kojom smo razgovarali o misiji negovanja odnosa srpskog i italijanskog naroda, odnosno aktivnostima na kojima istrajava sa svojim timom saradnika, uz komentar:

– Naši primarni ciljevi jesu očuvanje jezika, religije, kulture i identiteta, jačanje saradnje s maticom i promovisanje srpske zajednice u Italiji. Druženja i kontakti s maticom izuzetno su važni jer učvršćuju zajedništvo i prenose tradiciju na mlađe generacije.

Među manifestacijama koje se izdvajaju se Dani srpske kulture, kao i Smotra srpskog folklora u Italiji, koja je posle pauze tokom pandemije virusa korona ponovo pokrenuta nedavno gostovanjem nacionalnog ansambla „Kolo", a u organizaciji Crkvene opštine iz Trsta i njenog predsednika Zlatimira Selakovića
Koliko je važno definisati i sprovoditi programe predstavljanja srpske kulture i umetnosti u Italiji i inostranstvu? Na čemu posebno insistira Lidija Radovanović, rođena Beograđanka, koja je u Trst došla da studira i tu i ostala da živi i radi, kaže:

– Važno je precizno definisati i dosledno sprovoditi programe predstavljanja naše kulture, kako bismo očuvali identitet i približili srpsku umetnost italijanskoj i međunarodnoj publici. Posebno insistiramo na autentičnosti i kvalitetu u svemu što radimo i da to zainteresuje mlade Srbe, druge ili treće generacije.

Istorija Srbije i Italije duboko je isprepletana, još od antičkih vremena, kada je na prostoru današnje Srbije rođeno 18 rimskih imperatora, što je temelj za dijalog i kulturnu saradnju.

– Naša saradnja sa italijanskim institucijama kulture zasniva se na međusobnom uvažavanju, zajedničkim projektima i promociji univerzalnih vrednosti kroz umetnost, jezik i nasleđe. Kroz izložbe, koncerte, tribine i partnerske programe radimo na tome da se srpska kultura predstavi Italiji dostojanstveno i savremeno, gradeći mostove razumevanja i prijateljstva, kaže Lidija Radovanović i dodaje:

– Italijanski narod je tradicionalno prijateljski nastrojen prema Srbima, posebno kada nam je italijanska kraljevska mornarica pritekla u pomoć u Prvom svetskom ratu, a Trst je grad koji vekovima spaja različite kulture i narode. Srpska zajednica ovde ima dugu istoriju, doprinela je trgovini, umetnosti, zdravstvu... Ono što nas povezuje jeste otvorenost, hrišćanski duh, poštovanje tradicije i želja da zajedno gradimo mostove razumevanja i saradnje.

Začetak savremenog razvoja Trsta počinje za vreme vladavine cara Karla Šestog, koji ga je 1718. godinom proglasio slobodnom lukom. U takvim uslovima doseljavali su se trgovci i zanatlije iz raznih delova Evrope, uključujući prvenstveno Srbe, Grke, Jermene, Jevreje, Švajcarce...

Već 1736. u Trstu su stalno nastanjeni srpski trgovci iz Hercegovine, Bosne, Crne Gore i Dalmacije. Poveljom Marije Terezije 1751. dozvoljeno je Grcima osnivanje pravoslavne zajednice i izgradnja pravoslavnog hrama, posvećenog Svetom Spiridonu, kojoj su se Srbi pridružili i aktivno pomogli.

Godine 1756. osnovana je zajednička grčko-srpska crkvena opština, ali zbog neslaganja u vezi s jezikom bogosluženja dolazi do razdvajanja 1782. godine. Srbi zadržavaju hram, ali ga zbog lošeg tla ruše 1861. godine i odmah započinju gradnju novog. Sadašnji hram Svetog Spiridona završen je i osvećen 1869. godine, a projektovao ga je arhitekta Karlo Maćakini iz Milana.

Srbi u Trstu, pored hrama, imaju i srpsku školu „Jovan Miletić”, biblioteku, crkveni hor i srpsko groblje posvećeno Svetom Đorđu.

Savez Srba u Italiji je krovno udruženje koje okuplja 12 kulturnih i sportskih udruženja sa teritorije Italije, pre svega iz severoistočnog dela, gde je prisustvo Srba najzastupljenije. Sačinjavaju ga udruženja: „Duga” (Montekio), „Graditi budućnost” (Trevizo), „Jelek” (Arzinjano), „Kruna” (Skio e Tiene), „Mladost” ( Lonigo), „Nikola Tesla” (Udine), „Pontes Mostovi” (Trst), „Sloga srpske dijaspore” (Udine), „Sloga” (Vićenca i Basano del Grapa), „Sveti Sava” (Valdanjo), „Tamo daleko” (Bruniko), „Vuk S. Karadžić” (Trst).

– Srbi su u Italiju masovno emigrirali devedesetih godina prošlog veka, u toku i posle raspada bivše zemlje. Reč je o sunarodnicima, ne samo iz sadašnje Srbije nego i iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije. Pored Srba koji žive u Trstu već skoro tri veka, najbrojniji Srbi su u regiji Veneto, u okolini grada Vićenca, gde ih živi oko 20.000, napominje predsednica Saveza Srba u Italiji uz naglasak da i te kako sarađuju sa svih pet srpskih pravoslavnih crkvenih opština u Italiji: u Trstu, Vićenci, Milanu, Rimu i Udinama, Porćiji i Trevizu, kao i sa njihovim sveštenicima, za koje je nadležno njegovo preosveštenstvo episkop Andrej Eparhije Italije, Malte i Švajcarske.

Posebnu pažnju, kako kaže, posvećuju negovanju srpske dopunske škole. Nastava se odvija na 11 nastavnih mesta, uglavnom u prostorijama crkvenih opština i udruženja članica.

– U okviru humanitarnog rada imamo decenijsku saradnju sa dobrotvornom organizacijom „Majka devet Jugovića” Eparhije raško-prizrenske i kontinuiranu akciju za „Pomoć za Narodne kuhinje na Kosovu i Metohiji”. Poslednje dve godine sarađujemo i sa HO „Kosovsko Pomoravlje” iz Parteša u akciji „Kupuj domaće, kupuj sa Kosmeta”, plasirajući domaće proizvode sa Kosova i Metohije u Italiji, kako bismo pomogli mladim porodicama proizvođačima da ostanu na Kosmetu i opstanu od svog rada – priča naša sagovornica.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.