Subota, 13.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
Panika među NATO saveznicima

Nebo nad Evropom nema ko da brani

Odbrambeni sistem zavisi od Amerike koja pod Trampom sve više preusmerava pažnju sa Evrope
Nebo nad Evropom nema ko da brani
EPA/SERGEI ILNITSKY

Desetog septembra NATO je zabeležio najozbiljnije narušavanje svog vazdušnog prostora u više od 75 godina postojanja kada je 19 ruskih dronova ušlo u vazdušni prostor Poljske. 

Generalni sekretar alijanse Mark Rute ocenio je odgovor kao „veoma uspešnu reakciju“, naglasivši da su u operaciji učestvovali italijanski tankeri i nemački sistemi „patriot“. Međutim, poljski i holandski lovci oborili su tek manji deo letelica.

Tri dana kasnije Rumunija je izvestila o upadu ruskog drona u svoj vazdušni prostor. Istog dana predsednik SAD Donald Tramp pokazao je ravnodušnost prema ispitu kredibiliteta NATO-a, izjavivši da „rat u Ukrajini nije Trampov rat“. 

Vazdušni štit

Odbrambeni sistem NATO-a oslanja se na nekoliko nivoa. Prvi je otkrivanje pretnji. Alijansa raspolaže sa 14 aviona za rano upozoravanje i kontrolu (AWEC), stacioniranih u Nemačkoj, koji nadgledaju vazdušni prostor iznad Ukrajine i Belorusije. Dopunjuju ih dronovi „feniks“ (RQ-4D) koji poleću sa Sicilije i mogu dugo da patroliraju na velikim visinama. Poljska je prošle godine potpisala ugovor vredan milijardu dolara za kupovinu američkih radarskih balona dok američke snage eksperimentišu i sa akustičnim senzorima sposobnim da registruju zvuk dronova.

Drugi nivo čine borbeni avioni raspoređeni u istočnoj Evropi. U ovom trenutku Italija, Španija i Mađarska čuvaju baltički vazdušni prostor dok Holandija i Norveška patroliraju iznad Poljske. Najavljeno je i slanje francuskih „rafala“.

Treći nivo su kopneni sistemi PVO. Pored nacionalnih kapaciteta, istočne članice koriste i nemačke i američke „patriot“ baterije raspoređene u Poljskoj i Rumuniji, dok se dodatna zaštita pruža sa američkih i evropskih razarača opremljenih moćnim radarima i presretačima.

Svi ovi elementi povezani su u sistem integrisane protivvazdušne i protivraketne odbrane (IAMD), kojim komanduje Saveznička vazdušna komanda NATO u Ramštajnu.

Ograničenja i slabosti

Iako izgleda impresivno, štit je daleko od nepogrešivog. Značajan broj sistema prebačen je u Ukrajinu, što je oslabilo evropske arsenale. Nemačka je, pod pritiskom Vašingtona, poslala dodatne „patriote“ u Kijev dok je Amerika preusmerila čak i švajcarske porudžbine. Prema oceni Marka Rutea, kapaciteti bi morali biti uvećani za čak 400 odsto da bi zadovoljili formalne ratne planove.

Rusija sve češće koristi male i jeftine dronove, poput modela „gerbera“ od stiropora koje je teško otkriti, a preskupo obarati „patriotima“. U više navrata projektili su padali na teritoriju NATO-a, u Rumuniji, Poljskoj i Letoniji. Jednu krstareću raketu u Poljskoj pronašla je slučajna prolaznica na konju, mesecima nakon pada.

Politička volja

Pored tehničkih nedostataka, postoji i pitanje političke odlučnosti. Odbrambeni sistem zavisi od Amerike koja pod Trampom sve više preusmerava pažnju sa Evrope. Evropske države imaju sopstvene avione i kapacitete, ali komandne strukture i dalje počivaju na američkom znanju i podršci.

Poljska je, obaranjem dronova i tvrdnjom da je reč o namernom ruskom napadu, napravila otklon od dosadašnje prakse u kojoj su se incidenti često umanjivali radi izbegavanja eskalacije. Međutim, evropske zemlje i dalje oklevaju da usvoje agresivnije modele, poput izraelskog, koji podrazumeva preventivne udare izvan svojih granica.

NATO je korak iza dok Evropa ostaje oslabljena, a pitanje je da li će u narednim mesecima biti spremna da sama preuzme odbranu svog neba.

 

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.