Nastavak rata sajber sredstvima
Globalno popularan sajt za druženje i zabavu, stvoren da svet otvori i poveže, kako se Fejsbuk sam predstavlja, za ljude sa teritorije bivše Jugoslavije postao je poprište za razmenu uvreda, ispoljavanje mržnje i netolerancije.
Malobrojne grupe koje propagiraju neku vrstu pomirenja na Balkanu, ili bar običnog dobrosusedstva ljudi koji govore gotovo istim jezikom, ne privlače toliki broj članova kao one koje u nazivu imaju reči kao što su Srebrenica, ustaše, četnici ili koje na bilo koji način uzdižu jednu, a omalovažavaju drugu naciju.
Grupa „Nož, žica, Srebrenica” ukinuta je sredinom decembra, ali tek pošto je novoformirana grupa „Zatvorite grupu Nož, žica, Srebrenica” za tri dana skupila 7.000 članova i izašla u javnost, zatraživši od administratora da zabrani grupu koja veliča genocid i propagira mržnju prema muslimanima. Krajem meseca je, međutim, opet osnovana grupa pod istim nazivom i za nekoliko dana okupila je 26 članova.
Iako su neki mediji tada preneli da je ukinuta i grupa „Srbe na vrbe”, na Fejsbuku i dalje postoji najmanje osam njih sa takvim nazivom, koje imaju od nekoliko desetina do nekoliko stotina članova. Najbrojnijoj u opisu piše: „Ništa loše ne činimo, samo mrzimo one što su mrzili nas!” Grupu koja se zalaže za ukidanje ovih grupa i traži od svojih članova da ih prijave zbog vređanja i širenja nacionalne mržnje okupila je do sada preko 5.300 ljudi.
Neizbežno je i odmeravanje ko je veliki, a ko mali u komšiluku. Tako su srpski fejsbukovci osnovali grupu „Hajde da u jednu grupu sakupimo više ljudi nego što ih ima u Crnoj Gori” (oko 81.700 članova), u okviru koje se posle podgoričkog priznanja nezavisnog Kosmeta razbuktala diskusija na temu „Crnogorci, da li vi podržavate nezavisnost Kosova?”
Koliko je Crna Gora mala za Srbiju, posebno posle priznanja Kosmeta, toliko je Hrvatima mala Slovenija, a sada još manja pošto im se isprečila na njihovom evropskom putu. Hrvatska varijanta zove se „Možemo li u jednu grupu skupit više ljudi nego što ih živi u Sloveniji”. Ona je dostigla skoro 100.000 članova, a broj se naglo povećao poslednjih sedmica, jer su obični građani na ovaj način hteli da izraze protest zbog „arogantnih nastupa slovenačkih političara koji tužakaju Hrvatsku pred tijelima EU”.
Postoji i grupa „Ajmo skupit milion ljudi koji mrze Srbe”, ali je broj okupljenih zastao na 230.
I kosovski Albanci se za svoju stvar bore preko ovog zvanično najpopularnijeg „sajta za druženje”. Republic of Kosovase hvali da je „najveća grupa na Fejsbuku koja se odnosi na Kosova/ Kosovo” i okupila je nešto manje od 19.000 ljudi koji podržavaju nezavisnost samoproglašene države.
Najbrojnija među grupama koje veličaju ustaški pokret registrovana je po tipu kao politička organizacija sa nazivom „Jer svi smo, jer svi smo ustaše!!!“, a u opisu stoji na engleskom jeziku „Ovo nije grupa koja promoviše fašizam”. Sledi detaljno „razbijanje najvećih zabluda o ustašama”. U pitanju je zatvorena grupa, a pristup odobrava administrator. Ima oko 1.400 članova.
Postoji i grupa „Srbi su opterećeni ustašama i NDH”, koju je autor osnovao „da svima pokaže koliko su Srbi patetični”, a objašnjenje je pola na engleskom, pola na hrvatskom. Tu je i grupa „Srbi, najgluplji narod na svetu”.
„Šta Hrvati imaju, a Srbi ne? Kompleks” – naziv je grupe koju su Srbi formirali da skrenu pažnju kako su „u svakim hrvatskim vestima Srbi, u svakoj emisiji Srbi, prosto ne znamo šta rade kad ne pričaju o Srbima”.
„Grupa ljubavi i prijateljstva između balkanskih nacija” (22.000) jedna je od retkih „pomiriteljskih” sa tako velikim brojem članova. „Kul Hrvati i kul Srbi”, druga i mnogo manja, osnovana je sa idejom da „usred ne baš blistave situacije u tisku, tj. štampi, napravi grupu koja ne bi bila pozivanje na nekakvo bratstvo i jedinstvo u starom kontekstu, već prosto kul Srbi i kul Hrvati koji mogu u istoj grupi, uz ocenu da je „komuniciranje lako jer je jezik skoro isti”.
Među grupama koje „vuku” na jugonostalgiju najbrojnija je Born in Yugoslavia (Rođeni u Jugoslaviji) sa 13.500 članova.
Sociolozi i psiholozi kažu da virtuelni rat, iako ne može da se poredi sa onim pravim, doprinosi širenju međunacionalne mržnje. U pitanju su uglavnom mladi koji žive u nekom paralelnom, digitalnom svetu, pa nemoćni da se potvrde kroz uspehe i talente idu u pravcu dokazivanja nacionalnog identiteta.
Na ukidanje grupa koje šire mržnju i propagiraju nasilje pozivali su i poslanici Evropskog parlamenta, ali pitanje je koliko je moguće uvesti red u mrežu koja se raširila na 120 miliona aktivnih korisnika i ima šest miliona grupa.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


