Petak, 05.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
Si­tu­a­ci­ju u na­šoj ze­mlji ko­men­ta­ri­šu svi u Mo­skvi

Pro­te­sti u Sr­bi­ji bri­nu jav­nost u Rusiji

Pro­te­sti u Sr­bi­ji bri­nu jav­nost u Rusiji
(EPA/Ilya Pitalev)

Spe­ci­jal­no za „Po­li­ti­ku”

Mo­skva – Još od agre­si­je NA­TO-a na SR Ju­go­sla­vi­ju 1999. go­di­ne ru­ski zva­nič­ni­ci i jav­nost ni­su po­sve­ti­li to­li­ko pa­žnje Sr­bi­ji i Sr­bi­ma kao u to­ku po­sled­njih go­di­nu da­na, od tra­ge­di­je u No­vom Sa­du i pro­te­sta ko­ji su po­tom usle­di­li. Zva­nič­ni­ci i vo­de­ći me­di­ji go­to­vo su ne­dvo­smi­sle­ni u sta­vu da je u Sr­bi­ji na sce­ni po­ku­šaj obo­je­ne re­vo­lu­ci­je, dok se ne­što dru­ga­či­ji sta­vo­vi mo­gu ču­ti od ne­kih mar­gi­nal­nih ana­li­ti­ča­ra i ma­nje uti­caj­nih me­di­ja.

Si­tu­a­ci­ju u Sr­bi­ji ko­men­ta­ri­sa­li su go­to­vo svi u Mo­skvi, po­čev­ši od pred­stav­ni­ka Mi­ni­star­stva spolj­nih po­slo­va, pre­ko zva­nič­nog sa­op­šte­nja Spolj­ne oba­ve­štaj­ne slu­žbe SVR, pa sve do pred­sed­ni­ka Vla­di­mi­ra Pu­ti­na, ko­ji je na pi­ta­nje dr Alek­san­dra Ra­ko­vi­ća na su­sre­tu Val­daj­skog klu­ba od­go­vo­rio sle­de­će: „Sla­žem se sa pred­sed­ni­kom Sr­bi­je Alek­san­drom Vu­či­ćem, a oba­ve­štaj­ne slu­žbe to po­tvr­đu­ju – ne­ki za­pad­ni cen­tri po­ku­ša­va­ju da or­ga­ni­zu­ju ta­kvu obo­je­nu re­vo­lu­ci­ju. U ovom slu­ča­ju, u Sr­bi­ji.”

To­kom pret­hod­ne go­di­ne go­to­vo da ni­sam sreo Ru­sa – od zva­nič­ni­ka na pri­je­mi­ma, pre­ko obič­nih lju­di na uli­ci, pa sve do voj­ni­ka na fron­tu – ko­ji me ni­je pi­tao šta se to u Sr­bi­ji de­ša­va. Sa ne­ki­ma sam, po­put Ma­ri­je Bu­ti­ne, de­pu­ta­ta Dr­žav­ne du­me i, ka­ko mno­gi ka­žu, naj­per­spek­tiv­ni­je že­ne po­li­ti­ča­ra u Ru­si­ji, ura­dio i in­ter­vjue za „Po­li­ti­ku”. Ona je ta­da iz­ja­vi­la da je pro­te­sti u Sr­bi­ji pod­se­ća­ju na „po­ku­šaj ru­še­nja vla­sti u Ru­si­ji od stra­ne Za­pa­da” i po­seb­no do­da­la: „Za­pad­ne si­le zlo­u­po­tre­blja­va­ju ljud­sku tra­ge­di­ju da se ume­ša­ju i na njoj po­ku­ša­va­ju da iza­zo­vu kr­vo­pro­li­će.”

Te­ri­to­ri­ja je­ste naj­va­žni­ji, ali ne i je­di­ni po­jav­ni ob­lik su­ve­re­ni­te­ta jed­ne ze­mlje. Bez ob­zi­ra na broj­ne po­pu­li­stič­ke, na pr­vi po­gled pa­tri­ot­ske pa­ro­le ko­je smo ču­li na pro­te­sti­ma to­kom pret­hod­nih go­di­nu da­na, vi­še or­ga­ni­za­ci­ja i po­je­di­na­ca ko­ji su se na­me­ta­li kao li­de­ri pro­te­sta u ne­ga­tiv­nom kon­tek­stu go­vo­ri­lo je o in­ve­sti­ci­ja­ma iz NR Ki­ne. In­di­ka­tiv­no je da od istih ni­smo ču­li ni­šta lo­še o in­ve­sti­ci­ja­ma i kom­pa­ni­ja­ma sa Za­pa­da, ko­je su po­seb­no u od­no­su pre­ma do­ma­ćim rad­ni­ci­ma bi­le znat­no vi­še spor­ne od od­no­sa po­slo­da­va­ca iz NR Ki­ne. Po­sled­njih go­di­na in­ve­sti­ci­je iz ove da­le­ke, u sva­kom po­gle­du Sr­bi­ji pri­ja­telj­ske ze­mlje, do­sti­gle su in­ve­sti­ci­je iz svih ze­ma­lja EU za­jed­no.

Pro­te­ri­va­nje ki­ne­skih in­ve­sti­to­ra, ko­je li­de­ri pro­te­sta otvo­re­no za­go­va­ra­ju, ni­je je­di­ni za Sr­bi­ju šte­tan pro­ces ko­ji že­le da re­a­li­zu­ju od­re­đe­ni spolj­ni cen­tri mo­ći. Iz SAD vi­še od go­di­nu na­me­će se ini­ci­ja­ti­va da se iz raz­vo­ja te­le­ko­mu­ni­ka­ci­o­ne in­fra­struk­tu­re i mo­bil­ne mre­že pot­pu­no iz­ba­ci ki­ne­ski „Hu­a­vej”. Od­ba­ci­va­nje ki­ne­skih in­ve­sti­ci­ja i pri­hva­ta­nje pot­pu­ne teh­no­lo­ške za­vi­sno­sti od Za­pa­da ni­je ni­šta dru­go do ozbilj­no ogra­ni­ča­va­nje na­šeg na­ci­o­nal­nog su­ve­re­ni­te­ta.

Po­re­đe­nje pro­te­sta u Sr­bi­ji sa pre­vra­tom na Maj­da­nu 2014. če­sto se ču­lo to­kom pret­hod­nih go­di­nu da­na u ru­skoj jav­no­sti. Ta­kvu pa­ra­le­lu po­vu­kao je i Pu­tin na Val­da­ju. Is­ta­kao je da su „mla­di lju­di ko­ji u Sr­bi­ji pro­te­stu­ju pa­tri­o­te” i do­dao: „Oni ko­ji gu­ra­ju mla­de na uli­ce že­le da srp­ski na­rod i da­lje stra­da, iako jav­no o to­me ne go­vo­re. Do če­ga je do­ve­la obo­je­na re­vo­lu­ci­ja u Ukra­ji­ni svi do­bro zna­ju. Obo­je­na re­vo­lu­ci­ja je, go­vo­re­ći di­rekt­no, ne­za­ko­ni­to, ne­u­stav­no pre­u­zi­ma­nje vla­sti.”

O Maj­dan­skom pre­vra­tu, nje­go­vom po­vo­du, uzro­ku i po­sle­di­ca­ma či­ta­li smo i slu­ša­li mno­go to­kom pret­hod­ne de­ce­ni­je. Ipak, ma­lo smo ima­li pri­li­ke da ču­je­mo to iz ugla obič­nog čo­ve­ka ko­jem je Maj­dan ne­po­sred­no pro­me­nio ži­vot iz ko­re­na. Jed­na od ta­kvih je ko­le­gi­ni­ca Sve­tla­na Pik­te, da­nas no­vi­nar ru­ske te­le­vi­zi­je Ja 1. Pr­vog da­na av­gu­sta 2017. go­di­ne u njen stan u Ki­je­vu upa­la je gru­pa hu­li­ga­na, ko­ja je upu­ti­la je­zi­ve pret­nje njoj, trud­ni­ci u 6. me­se­cu, i nje­noj po­ro­di­ci, su­pru­gu i tro­je de­ce. Po­vod za ovaj upad gru­pe na­sil­ni­ka bi­li su sta­vo­vi ko­je je pi­sa­la u ro­di­telj­skom če­tu ško­le ko­ju su nje­na de­ca po­ha­đa­la, a ko­ji su se ko­si­li sa sta­vo­vi­ma zva­nič­ne post­maj­dan­ske po­li­ti­ke.

„Po­sle upa­da hu­li­ga­na u stan, pla­ka­ti sa mo­jim por­tre­tom u ko­jem su me bru­tal­no vre­đa­li iz­le­plje­ni su po ce­lom kra­ju. Zbog pro­vo­ci­ra­nja, tar­ge­ti­ra­nja, ši­ka­ni­ra­nja na sva­kom ko­ra­ku, svo­je bli­zan­ce ro­di­la sam pre vre­me­na i po­sle ne­ko­li­ko me­se­ci mo­ja po­ro­di­ca bi­la je pri­nu­đe­na da na­pu­sti svo­ju do­mo­vi­nu i vo­lje­ni Ki­jev, grad u ko­jem su ro­đe­na sva mo­ja de­ca”, na­vo­di Pik­ta.

Ona se pri­se­ća da je sve na­iz­gled be­za­zle­no po­če­lo.

„Pr­vi ša­to­ri su po­sta­vlje­ni kra­jem no­vem­bra 2013. na Maj­da­nu ne­za­vi­sno­sti. Po­tom je in­sta­li­ra­na bi­na sa sku­pom opre­mom i po­či­nju bes­kraj­ne de­mon­stra­ci­je. Pr­vu po­sta­vu na de­mon­stra­ci­ja­ma či­ni­li su NVO ak­ti­vi­sti, ko­ji ni­su bi­li po­ve­za­ni sa po­li­tič­kim ak­tiv­no­sti­ma – eko­lo­zi, ak­ti­vi­sti za pra­va ži­vo­ti­nja, za­go­vor­ni­ci pra­va sa­mo­hra­nih že­na, pri­sta­li­ce pe­sni­ka i umet­ni­ka, pro­te­stant­ske sek­te, fon­da­ci­je sa­vre­me­ne umet­no­sti…”, ka­že Pik­ta.

Pri­dru­ži­va­nje pro­te­sti­ma mla­dih ona vi­di kao dru­gu fa­zu pro­te­sta.

„Pa­žlji­vo su ih ci­lja­nim pa­ro­la­ma pri­vla­či­li na Maj­dan, da su ta­mo naj­bo­lji lju­di Ukra­ji­ne, ko­ji ima­ju dve, tri di­plo­me, a ne­ma­ju po­sao. On­da su sa dr­žav­nih uni­ver­zi­te­ta po­če­li da po­ka­zu­ju za­bri­nu­tost zbog ne­do­stat­ka de­mo­kra­ti­je u ze­mlji i po­če­li su da gu­ra­ju stu­den­te na pro­te­ste. U po­čet­ku se ma­sa osme­hi­va­la i po­kla­nja­la cve­će sna­ga­ma bez­bed­no­sti. On­da su se u ja­nu­a­ru 2014. go­di­ne omla­di­ni i in­te­li­gen­ci­ji iz­ne­na­da pri­dru­ži­le bor­be­ne je­di­ni­ce do­bro is­tre­ni­ra­nih i ko­or­di­ni­sa­nih hu­li­ga­na, slič­nih oni­ma ko­ji će upa­sti u moj stan. Epi­log zna­te, na­ša Ukra­ji­na je za­u­vek po­to­nu­la u po­nor”, kon­sta­tu­je Pik­ta.

Ona je 2022. go­di­ne, ka­da se kod nas odr­žao re­fe­ren­dum o ustav­nim pro­me­na­ma, po­se­ti­la Sr­bi­ju. I da­nas pra­ti šta se kod nas de­ša­va.

„Ne­mo­gu­će je rav­no­du­šno gle­da­ti šta se de­ša­va u Sr­bi­ji. Na­ša te­le­vi­zi­ja je u ma­ju po­se­ti­la Be­o­grad i sni­mi­li smo sja­jan in­ter­vju sa va­šim mi­ni­strom kul­tu­re Ni­ko­lom Se­la­ko­vi­ćem za po­tre­be do­ku­men­tar­nog fil­ma o Hra­mu Sve­tog Sa­ve. Na­ža­lost, ka­sni­je se si­tu­a­ci­ja u va­šoj ze­mlji ra­di­ka­li­zo­va­la, de­mon­stra­ci­je su iz mir­nih su pre­ra­sle u na­sil­ne. To me iskre­no za­bri­nu­lo i pod­se­ti­lo na ono što se de­ša­va­lo kod nas u Ki­je­vu. Ne že­lim bra­ći u Sr­bi­ji da na­me­ćem svo­je mi­šlje­nje, ali vas mo­lim da do­bro raz­mi­sli­te da li se oni ko­je fi­nan­si­ra­ju Rok­fe­ler fond, NED, Čarls Stju­art Mot, USA­ID i So­ros bo­re za do­bro­bit srp­skog dru­štva ili im­pe­ri­jal­ne ci­lje­ve nji­ho­vih spon­zo­ra”, po­ru­ču­je Pik­ta.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.