Nedelja, 21.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Hoteli nikli na starim vrtačama

Hoteli nikli na starim vrtačama
Руси саградили виле из којих „пуца” поглед на пучину; Тудоровићи: нове куће и хотели (Фото: С. Греговић)

Tudorovići – Ispod Sokolove grede,u Tudorovićima, najvećem selu u Paštrovićima koje stražari u brdima koja se uzdižu iznad Svetog Stefana, tišinu ponegde remete mešalice, kamioni, dunđeri koji se dovikuju. Nema ih mnogo, „napadnuto” je nekoliko ranije započetih kuća. Uz asfaltni put koji skreće s Jadranske magistrale prema Tudorovićima, s jedne i druge strane kuće, nove, raskošne vile s vrtovima i bazenima, kakvih nema ni na samoj obali i tek započete velikih dimenzija. Između njih table s natpisima „plac na prodaju”, „for sale”...

– Nije bilo tako davno kada su stare vrtače bile pod voćem, povrćem,k ada su se oko njih stada napasala. Sada umesto čaktara sa ovnova predvodnika, zvone alarmi na skupim vilama, smeši se Ratko Budimir, jedan od onih koji je rođen u Tudorovićima.

Priča naš sagovornik kako je selo raseljeno šezdesetih godina kada je turizam ozbiljnije zakoračio na južnojadransku obalu. Mnogi su našli posao u gradu-hotelu „Sveti Stefan”, sagradili kuće uz samu obalu sve do Budve i Petrovca. Đuraševići, Kentere, Sankovići, Anđusi, Jovanovići, Budimiri napustili su stara ognjišta .Njihove kamene kuće su decenijama bile prazne, razorni zemljotres 1979. ih je prilično rastresao, njive i livade je pritisnuo korov.

A onda je pre četiri-pet godina krenula invazija. Stigli su bogati Rusi,k upili placeve s kojih „puca” jedinstven pogled na pučinu i sagradili vile. Vitkih linija, visoke, sa lepim dvorištima i garažama. Sagrađeni su i hoteli u ovom i susednom selu Rađenovići,luksuzni apartmani. Zidali su i neki od meštana, zatim vikendaši s prostora bivše Jugoslavije. Onako da se izdaleka vidi, bez naročitih planova,svako po svom nahođenju. Tudorovići su tako postali šaroliko letovalište uz more koje još nije dobilo konačni izgled i gde će se tek zidati.

Posetiocu najviše bode oči apartmansko naselje koje je niklo na brdu Sveta nedjelja koje je dobilo ime po istoimenoj crkvi koja je vekovima „stražarila” visoko nad morem. Uz samu ogradu seoskog groblja, „legle” su kuće. Svi tu neobičnu i dosta ružnu aglomeraciju zovu „rusko selo”,a da pritom niko tačno ne zna ko je investitor. Objekti koje je zidao „Trejdjunik” su građevinski završeni, treba još dosta novca da budu spremni za useljenje. Ekonomska kriza je očito takla i investitora ovog sela, koje je započeto na divlje,pa dugo već tamo nema majstora.

– Mi smo koju godinu pre građevinske ekspanzije započeli duhovnu obnovu sela,dočekuje nas Stevo Jovanović, jedan od glavnih „krivaca” za obnovu sakralnih objekata. – Prvo smo uz pomoć meštana, opštine Budva i tamošnjih preduzeća i brojnih prijatelja, donatora, obnovili staru seosku školu, a onda i crkve.

Prilikom obnove crkve Sveta nedjelja, pronađene su ispod maltera freske iz 14. veka koje najbolje svedoče i o starosti i o vrednosti objekta. Potom su sanirane crkve Svetog Dimitrija i Svete Petke, a nedavno je osveštana i saborna crkva Svetog Nikole, najveća u Paštrovićima.

– Mislim da smo ispunili zavet predaka,svetinje su ponovo žive, dolaze uz one starije i mlađi, potomci žitelja Tudorovića koji su rasuti po svetu. Selo živi i svoj drugi, turistički život. Gradi se uveliko, mada bi moglo da se zida s više reda kako bi se mnogo bolje nego do sada nove kuće uklopile u ambijent ovog lepog sela. Verujem da je i to zavet predaka, iako to nigde nije zapisano, rekao nam je Stevo Jovanović.

Promet kuća i placeva je na primorju stao. Naši sagovornici se slažu da je ovaj predah dobrodošao da se malo pogledaju planovi,dorade i dopune. Jer u Tudorovićima i oko njih će se i dalje graditi. A to treba činiti na način koji će omogućiti da se sačuva bar deo nekadašnjeg ambijenta. Da novi materijali, beton, staklo, aluminijum, ne prekriju sasvim kamenjar koji ima svoju dugu i drugačiju priču.

Komentari1
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.