Četvrtak, 18.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Jed­ne no­ći u de­cem­bru...

Jed­ne no­ći u de­cem­bru...

 

 

 

Ne­dav­no sam pro­či­tao sja­jan tekst Ne­di­ma Ho­gi­ća o „dr­žav­noj” imo­vi­ni BiH, ko­ji me je in­spi­ri­sao da na­pi­šem još po­ne­što o ovom pi­ta­nju, u pri­log od­bra­ni Dej­ton­skog mi­rov­nog spo­ra­zu­ma i Usta­va BiH. Za­što sam oda­brao baš ovaj tre­nu­tak? Za­to što se ubr­za­nim ko­ra­kom pri­bli­ža­va „jed­na noć u de­cem­bru (Ke­mal Mon­te­no)”, u ko­joj će se obe­le­ži­ti tri­de­set go­di­na od osni­va­nja BiH. 
Za­što on­da još je­dan tekst o „dr­žav­noj” imo­vi­ni? Za­to što je opet ovo pi­ta­nje do­spe­lo u ži­žu bo­san­sko­her­ce­go­vač­ke jav­no­sti, na­kon što je če­tvo­ro po­sla­ni­ka iz Fe­de­ra­ci­je BiH pod­ne­lo „no­vi” pred­log za­ko­na o dr­žav­noj imo­vi­ni. Za­ko­na, ko­ji je, na­rav­no, ne­u­sta­van i su­pro­tan Dej­ton­skom mi­rov­nom spo­ra­zu­mu. 
Či­ta­o­ci­ma sam već jed­nom na stra­ni­ca­ma ovog li­sta, u tek­stu „’Dr­žav­na imo­vi­na’ ne­ma upo­ri­šte u Dej­to­nu”, uka­zao na ne­u­stav­nost te po­ma­lo ro­go­bat­ne sin­tag­me „dr­žav­na imo­vi­na”. Ustav BiH u Čla­nu 3. de­talj­no i tak­sa­tiv­no na­vo­di nad­le­žno­sti BiH, ali i na­po­mi­nje da sve osta­le pri­pa­da­ju en­ti­te­ti­ma – Re­pu­bli­ci Srp­skoj i Fe­de­ra­ci­ji BiH. Iz­u­ze­tak je, na­rav­no, uko­li­ko po­sto­ji sa­gla­snost oba en­ti­te­ta. Ta­da Ustav do­zvo­lja­va da se en­ti­tet­ske nad­le­žno­sti ustu­pe BiH. Što se u ovom slu­ča­ju ni­je de­si­lo. 
Za­što je on­da va­žno in­si­sti­ra­ti još jed­nom na ovom pi­ta­nju. Za­to što bi ova­kav za­kon bio još je­dan „atak” na ustav­nost i dr­žav­nost Bo­sne i Her­ce­go­vi­ne, bu­du­ći da bi ne­gi­rao njen naj­vi­ši prav­ni akt. To, na­rav­no, ne bi bi­lo pr­vi put, čak ni ove go­di­ne – ali o to­me ne­ki dru­gi put. Pi­ta­nje imo­vi­ne se Dej­ton­skim spo­ra­zu­mom i nje­go­vim naj­va­žni­jim či­ni­o­cem, Anek­som IV, po­zna­ti­jim pod na­zi­vom Ustav BiH, na­la­zi u nad­le­žno­sti en­ti­te­ta. To je jed­no­stav­no ta­ko. I va­žno je da ta­ko i osta­ne, jer se na taj na­čin ču­va dej­ton­ski, kon­so­ci­ja­tiv­ni ka­rak­ter Bo­sne i Her­ce­go­vi­ne. Imo­vi­na ko­ja pri­pa­da en­ti­te­ti­ma ne pred­sta­vlja put u se­ce­si­ju, ot­ce­plje­nje ili raz­dru­ži­va­nje Re­pu­bli­ke Srp­ske od Bo­sne i Her­ce­go­vi­ne, u za­vi­sno­sti od to­ga ka­ko tu­ma­či­mo dr­žav­no ure­đe­nje BiH – već pot­pu­no su­prot­no. Ona je ga­rant nje­nog op­stan­ka kroz po­što­va­nje ustav­nih od­re­da­ba Dej­ton­skog usta­va BiH. 
Jer, uko­li­ko bi se ovaj za­kon na­sil­no usvo­jio – a zna­mo da je ta­ko ne­što mo­gu­će sa­mo kroz de­lo­va­nje tzv. vi­so­kog pred­stav­ni­ka, po­što za­ko­no­dav­ni or­gan za ta­kvo ne­što ne­ma do­volj­no gla­so­va – on­da bi­smo po­no­vo na „sce­ni” ima­li ne­u­stav­no i ne­prav­no sta­nje u BiH. Do­dao bih i ne­de­mo­krat­sko, jer je po­de­la vla­sti u osno­vi mo­der­nih de­mo­kra­ti­ja. A de­mo­kra­ti­je ni po­de­le vla­sti ne­ma uko­li­ko ne­ko ko mi­sli da je ne­što, a to ne­što za­pra­vo ni­je, po­se­du­je sve tri gra­ne vla­sti – i usta­vo­tvor­nu, pri­de. 
Pri­tom, se­ti­mo se da u ne­u­stav­nom i ne­prav­nom sta­nju vi­še ni­šta ni­je va­žno. Naj­bo­lji pri­mer za to je ras­pad Ju­go­sla­vi­je. Ko je ta­da gle­dao ka­ko je u Usta­vu upi­sa­na „dr­žav­na” imo­vi­na? Dru­gim re­či­ma, „da li je iko pi­tao dr­ža­ve na­sta­le na­kon di­so­lu­ci­je SFRJ šta se od ne­kret­ni­na na nje­noj te­ri­to­ri­ji vo­di na njih, a šta na SFRJ (Ne­dim Ho­gić)?” 
Sto­ga, dr­ži­mo se Usta­va, jer je je­di­no on skro­jen po me­ri svih u BiH. U su­prot­nom, za­hva­ti­će nas no­vi vi­hor ne­u­stav­no­sti s ko zna ka­kvim po­sle­di­ca­ma. Jer zna­mo da se u Bo­sni svi ku­nu u isti­nu, a sva­ko ima svo­ju. 

*Asi­stent na Prav­nom fa­kul­te­tu Uni­ver­zi­te­ta u Be­o­gra­du

Prilozi objavljeni u rubrici „Pogledi” odražavaju stavove autora, ne uvek i uređivačku politiku lista

 

 

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.