Ponedeljak, 27.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Kako Podrinje slavi Božić

Prema istraživanjima etnološkinje Ane Čugurović, mnogi stari obredi u podrinskim selima i gradovima su sačuvani, dok njihovo tumačenje sve više odražava ritam savremenog života
Kako Podrinje slavi Božić
Фото Татјана Јовичић

Loznica U Podrinju, gde se zima još uvek pamti po mirisu ognjišta i po okupljanju porodice, Badnji dan i Božić su praznici koji nose slojeve značenja i koji istovremeno čuvaju predanje i prilagođavaju se načinu života u vremenu.

Kako pokazuju istraživanja etnologa i kustosa Ane Čugurović, savremeni božićni običaji u velikoj meri liče na one koje je Vuk Stefanović Karadžić zabeležio u svom „Rječniku”, ali su vremenom nastale važne razlike, pre svega u njihovom tumačenju. Obredi su ostali prepoznatljivi, ali se njihova simbolika menjala zajedno sa načinom života.

U okolini Loznice je već sredinom prošlog veka zabeleženo preplitanje dve tradicije: dinarskih doseljenika, čiji su praznični običaji nosili stočarska obeležja, i starosedelačkog stanovništva, čiji su koreni bili izrazito zemljoradnički. Tako su se, u zajedničkom poljoprivrednom iskustvu podrinskih sela, sjedinile dve prakse, stvarajući bogatiji i fleksibilniji praznični oblik. Danas su ta preplitanja još složenija, svaka porodica nosi svoj niz nasleđenih gestova i značenja.

Pitanje porekla božićnih običaja dugo je bilo predmet rasprava među etnolozima i istoričarima. Božić u sebi spaja hrišćanske i prehrišćanske elemente: odjeke slovenskih verovanja, moguće rimske i istočne uticaje, ali i životnu logiku seoskih zajednica koje su u prazniku tražile oslonac i nadu.

Tu složenost jasno je objašnjavao etnolog i univerzitetski profesor Mile Nedeljković (1941), autor brojnih studija o narodnoj religiji i prazničnim običajima. On je pisao da su Badnji dan i Božić „tačka preseka između noći i jutra, posta i mrsa, stare i nove godine, kao i mesto u kojem se susreću hrišćanski pogled na svet i tragovi slovenske pradavnine”. Upravo zato, dodaje Nedeljković, običaji mogu biti „ponekad protivrečni, ali ostaju živi jer polaze od iste težnje života i ljudskog napretka”.

„Mnogi rituali su se zadržali u svom izgledu, ali je njihovo značenje danas drugačije. Unosi se badnjak, prostire se slama, pijuče, mesi se česnica, peče pečenica, očekuje položajnik, ali ti obredi sve više označavaju porodično jedinstvo i radost zajedničkog stola. Jedan motiv, međutim, ostaje nepromenjen: verovanje da je dobro na Božić započeti ono što želimo da traje, kao zavet trudu i istrajnosti”, ističe Čugurovićeva.

Smešten u najkraće dane godine, kada je sunce najniže i hladnoća najoštrija, Božić pripada zimskom ciklusu od božićnih poklada do Bogojavljenja. Upravo zato nosi i simboliku novog početka kao obećanje da će svetlost ponovo nadjačati tamu.

Mnogi običaji su se menjali, neki dobili nova značenja, ali je suština ostala ista, a to je da praznik okuplja i podseća nas na zajedništvo. U Podrinju, Božić se doživljava kao živa tradicija, kao veza između predaka i onoga što danas jesmo”, ispričala je za „Politiku” Ana Čugurović.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.