Ponedeljak, 13.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
ANKARA OPTUŽUJE NIKOZIJU

Su­dar EU i Tur­ske oko Severnog Kipra

Su­dar EU i Tur­ske oko Severnog Kipra
(EPA/Olivier Hoslet)

Sa­mo što je Re­pu­bli­ka Ki­par pre­u­ze­la še­sto­me­seč­nu funk­ci­ju pred­se­da­va­ju­ćeg Sa­ve­ta Evrop­ske uni­je, u An­ka­ri su od­mah di­gli glas op­tu­žu­ju­ći grč­ku vla­du u Ni­ko­zi­ji da po­ku­ša­va da uzur­pi­ra taj po­lo­žaj na ra­čun Tu­ra­ka ko­ji ži­ve na po­de­lje­nim ostr­vu. U tur­skoj vla­di oči­gled­no ne mo­gu da opro­ste Bri­se­lu što ni­je pri­znao sa­mo­pro­gla­še­nu dr­ža­vu ki­par­skih Tu­ra­ka, ko­ja ina­če ni­je član ni Uje­di­nje­nih na­ci­ja ni­ti dru­gih me­đu­na­rod­nih or­ga­ni­za­ci­ja.

An­ka­ra od pr­vog da­na kri­ti­ku­je Bri­sel zbog „dvo­stru­kih stan­dar­da” oko po­što­va­nja ljud­skih pra­va ki­par­skih Tu­ra­ka i ne­pri­zna­va­nja nji­ho­ve dr­ža­ve (Tur­ske Re­pu­bli­ke Se­ver­ni Ki­par).

„Mi od­ba­cu­je­mo iz­ra­ze kao što su oku­pa­ci­ja, in­va­zi­ja, po­de­la ostr­va ko­ji se od­no­se na Tur­ke. To se u po­sled­nje vre­me mo­že ču­ti u ra­znim go­vo­ri­ma i iz­ja­va­ma po­vo­dom pre­u­zi­ma­nja še­sto­me­seč­ne funk­ci­je pred­se­da­va­ju­ćeg Sa­ve­ta EU od stra­ne vla­de u Ni­ko­zi­ji. Ti iz­ra­zi ne od­ra­ža­va­ju isto­rij­sku i sa­da­šnju re­al­nost na Ki­pru”, is­ti­če port­pa­rol Mi­ni­star­stva spolj­nih po­slo­va u An­ka­ri, On­džu Ke­če­li po­vo­dom grč­kog pre­u­zi­ma­nja te funk­ci­je iako je ona vi­še or­ga­ni­za­ci­o­nog i for­mal­nog ka­rak­te­ra.

On do­da­je da „grč­ka stra­na” na taj na­čin sa­da po­ku­ša­va da pre­ko Bri­se­la iz­vr­ši pri­ti­sak na Tur­ke ko­ji ži­ve na ostr­vu kao i na vla­du u An­ka­ri ko­ja bez­re­zer­vno po­dr­ža­va bra­ću na Ki­pru. Ona je i je­di­na na sve­tu pri­zna­la tu kva­zi­dr­ža­vu.

U po­seb­noj po­ru­ci Ke­če­li je kri­ti­ko­vao Ati­nu i zbog ne­dav­nog na­pa­da na jed­nu ško­lu u za­pad­noj Tra­ki­ji ko­ja pri­pa­da tur­skoj ma­nji­ni ko­ja ži­vi u tom de­lu Grč­ke.

„Mi oče­ku­je­mo da će zva­nič­ni­ci u Ati­ni is­tra­ži­ti taj in­ci­dent i da će pred­u­ze­ti od­go­va­ra­ju­će me­re u skla­du sa mi­rov­nim spo­ra­zu­mom ko­ji je pre sto go­di­na po­stig­nut u Lo­za­ni”, is­ti­če Ke­če­li i na­gla­ša­va da će vla­da u An­ka­ri na­sta­vi­ti da bra­ni pra­va pri­pad­ni­ka tur­ske ma­nji­ne ko­ji ži­ve u se­ve­ro­i­stoč­noj Grč­koj.

„Ni­ko­zi­ja će po­ku­ša­ti da is­ko­ri­sti pred­se­da­va­nje EU, ka­ko bi na­met­nu­la svo­ja po­li­tič­ka re­še­nja ’ki­par­skog pro­ble­ma’, ko­ji vi­še od pet de­ce­ni­ja op­te­re­ću­je od­no­se Tur­ske i Grč­ke”, is­ti­ču zva­nič­ni­ci u An­ka­ri i do­da­ju da to „ne­će do­zvo­li­ti”.

Ki­par je, pod­se­ti­mo, po­de­ljen 1974. go­di­ne po­sle voj­ne in­ter­ven­ci­je tur­ske ar­mi­je ko­ja je za­u­ze­la tre­ći­nu ostr­va. Na taj na­čin ona je na­vod­no spre­či­la po­ku­šaj ta­da­šnje voj­ne hun­te u Ati­ni da oku­pi­ra Ki­par i da ga uje­di­ni sa Grč­kom.

Pre­go­vo­ri o po­nov­nom uje­di­nje­nju mu­sli­ma­na i hri­šća­na na Ki­pru ko­ji su se de­ce­ni­ja­ma vo­di­li na osno­vu re­zo­lu­ci­ja Uje­di­nje­nih na­ci­ja za­pa­li su u ćor­so­kak pre de­set go­di­na. „Mi vi­še ne že­li­mo da gu­bi­mo vre­me”, is­ti­ču ki­par­ski Tur­ci i za­la­žu se za stva­ra­nje dve ne­za­vi­sne dr­ža­ve – grč­ke i tur­ske. U to­me ima­ju bez­re­zer­vnu po­dr­šku pred­sed­ni­ka Tur­ske Re­dže­pa Ta­ji­pa Er­do­ga­na. To je ina­če za An­ka­ru je­dan od mno­go­broj­nih pro­ble­ma ko­ji joj sto­ji na pu­tu za ula­zak u Evrop­sku uni­ju. U Bri­se­lu iz­no­va is­ti­ču da Tur­ska ne mo­že da po­sta­ne član evrop­ske po­ro­di­ce, a da pri­tom ne pri­zna­je jed­nog nje­nog čla­na – Re­pu­bli­ku Ki­par. Pre­ma tvrd­nja­ma grč­kih me­di­ja, An­ka­ra i da­lje na se­ve­ru ostr­va, gde su Tur­ci pro­gla­si­li svo­ju dr­ža­vu, dr­ži vi­še od tri­de­set hi­lja­da voj­ni­ka.

Tur­ska je pre dve de­ce­ni­je po­če­la pri­stup­ne pre­go­vo­re sa EU, ali su do­sad okon­ča­ni sa­mo o jed­nom od ukup­no 35 po­gla­vlja. „Mi po­ku­ša­va­mo da se pri­bli­ži­mo blo­ku EU, ali se na tom pu­tu su­o­ča­va­mo sa mno­gim po­li­tič­kim pre­pre­ka­ma ko­je nam ne­pra­ved­no po­sta­vlja Brid­sel”, ob­ja­šnja­va šef tur­ske di­plo­ma­ti­je Ha­kan Fi­dan.

To­kom pred­se­da­va­nja Sa­ve­tom EU vla­da u Ni­ko­zi­ji ne­će sta­ja­ti na pu­tu od­no­si­ma Tur­ske sa evrop­skom blo­kom. Pred­sed­nik Ki­pra Ni­kos Hri­sto­du­li­dis je jav­no re­kao da bi vo­leo da pred­sed­nik Tur­ske pri­su­stvu­je ne­for­mal­nom sa­stan­ku li­de­ra ze­ma­lja EU ko­ji se odr­ža­va u apri­lu, is­ti­ču u Ni­ko­zi­ji.

„Kao pred­se­da­va­ju­ći EU mi će­mo ra­di­ti na re­ša­va­nju kri­ze u Ukra­ji­ni i Ga­zi kao i na pro­ši­re­nju uni­je. To se pre sve­ga od­no­si na raz­go­vo­re o pri­je­mu Mol­da­vi­je, Ukra­ji­ne, kao i ze­ma­lja za­pad­nog Bal­ka­na”, po­ru­ču­ju iz Ni­ko­zi­je.

Re­pu­bli­ka Ki­par je po­sta­la pu­no­prav­ni član EU 2006. go­di­ne, a pr­vi put je bi­la pred­se­da­va­ju­ća uni­je 2012. go­di­ne. „Vla­da u Ni­ko­zi­i­ji ne­će sa­da ko­ri­sti­ti funk­ci­ju pred­se­da­va­ju­ćeg za re­ša­va­nje na­ci­o­nal­nih pi­ta­nja”, na­ja­vio je ki­par­ski mi­ni­star spolj­nih po­slo­va Kon­stan­ti­nos Kom­bos.

Komentari1
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Srbija
Srbija prizna severni kipar(u internom dogovoru sa kipar. grcima), a turska otprizna tzv."kosovo" i obustavi ulaganja u vojnu ind. tzv."kosovo" (turci imaju baze u albaniji i na kosovu, a nije slučajnost da je turčin komadant kfor duži niz godina). Albanci imaju matičnu državu i konstitutivni su narod u sev.Makedoniji). Interesantan podatak da danas u Makedoniji ima preko 70 hiljada turaka, a srba oko 30 hiljada. Turci su trn u oku Kinezima u njihovoj severozapadnoj provinciji (zna se zbog čega)

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.