Usvojene izmene pet pravosudnih zakona
Skupština Srbije usvojila je juče, posle pet dana vrlo polemične rasprave, izmene seta od pet zakona iz oblasti pravosuđa, koje će, kako je rekao predlagač Uglješa Mrdić (SNS), doprineti transparentnosti, efikasnosti i pravičnosti u radu tužilaštva i sudstva. Jednoglasno su usvojene odluke koje je predložila vlada o utvrđivanju četiri muzejska predmeta za kulturna dobra od izuzetnog značaja. Svi poslanici vlasti i opozicije glasali su za, a predsednica parlamenta Ana Brnabić zahvalila im je na „jednoglasnosti po ovom pitanju”.
Izmenama Zakona o javnom tužilaštvu, koje su bile najveći predmet sporenja, predviđeno je, između ostalog, vraćanje instituta upućivanja javnih tužilaca iz nižih u viša javna tužilaštva, a vrhovnom javnom tužiocu oduzima se diskreciono pravo odlučivanja o upućivanju i tu odluku će ubuduće donositi Visoki savet tužilaštva. Izmenama se daje mogućnost da glavni javni tužilac bude ponovo biran na mandat od šest godina. Vrhovni javni tužilac ostaje i bez diskrecionog ovlašćenja prema kojem odlučuje ko će biti na čelu Posebnog odeljenja za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Višeg javnog tužilaštva u Beogradu.
Izmenama i dopunama Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa za borbu protiv visokotehnološkog kriminala predviđeno je da na čelu Posebnog odeljenja za VTK bude rukovodilac tog odeljenja, a ne, kako je to do sada bilo uređeno, posebni tužilac, koga imenuje vrhovni javni tužilac. Time se ukida odredba koja je davala velika ovlašćenja vrhovnom javnom tužiocu i upodobljava rad svih posebnih odeljenja pri Višem javnom tužilaštvu u Beogradu. Predviđeno je da rukovodioca posebnog odeljenja postavlja glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu i to iz reda javnih tužilaca viših ili apelacionih javnih tužilaštava.
Izmenama Zakona o sudijama predviđena je samo jedna promena i tiče se vraćanja mogućnosti da predsednik suda može da bude biran na još jedan mandat od pet godina. Izmenama Zakona o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava, predviđeno je osnivanje Četvrtog osnovnog suda u Beogradu, koji će praktično preuzeti deo nadležnosti sadašnjeg Trećeg osnovnog suda u Beogradu, kao i formiranje sudske jedinice u opštini Kosjerić. Ove izmene sudske mreže prati i formiranje Četvrtog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu.
Predlagač „pravosudnih zakona” Uglješa Mrdić posle usvajanja se oglasio saopštenjem u kojem se zahvalio svim poslanicima koji su glasali za, „jer su dali istorijski doprinos da Srbija vrati oteto pravosuđe koje je bilo deo obojene revolucije i način da se otme legalno izabrane vlasti u našoj zemlji”. Istakao je: „Zadivljen sam hrabrošću poslanika koji su glasali za set pravosudnih zakona pored svih pritisaka iz zemlje i inostranstva, pretnji i ucena, kao i zato što nisu podlegli kampanji laži i manipulacija koju su protiv ovih zakona vodili oni koji su oteli tužilaštvo, Zagorka Dolovac, Branko Stamenković i Mladen Nenadić.”
Mrdić je naveo: „Zahvalan sam predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću koji je razumeo potrebu narodnih poslanika da usvoje set pravosudnih zakona, poštovao je pravo narodnih poslanika na zakonodavnu inicijativu i prvi javno rekao da su ovo prvi pravosudni zakoni u poslednjih četvrt veka koji se donose u Srbiji, da su pisani u Beogradu, a ne u inostranstvu. Zahvalan sam i poslanicima koji nisu glasali za, ali su konstruktivno učestvovali u raspravi, davali predloge i sugestije i pozvao ih da zajedno nastavimo da radimo na novim izmenama pravosudnih zakona, jer je set zakona koji je Narodna skupština sada usvojila samo početak promena. Zahvalan sam i onim narodnim poslanicima, iz većeg dela opozicije, koji su tokom prethodnih dana širili laži i manipulacije u vezi sa setom pravosudnih zakona. Zahvalan sam im jer su kampanjom kleveta i laži pokazali da smo bili u pravu kad smo govorili da je oteto pravosuđe, pre svega tužilaštvo, bilo važna karika u njihovom pokušaju da bez izbora preuzmu vlast, protivno volji građana.”
Mrdić navodi da se izmenama zakona ne menja Ustavom utvrđen položaj nosilaca javnotužilačkih funkcija, kao ni samostalnost tužilaštva, već da su te promene dobre za većinu tužilaca koji žele da rade svoj posao u skladu sa zakonom. Dodaje: „Promene nisu dobre za grupu koja je otela tužilaštvo, a koju vode Zagorka Dolovac, Branko Stamenković i Mladen Nenadić jer se smanjuje njihova mogućnost za manipulaciju predmetima, za ucene tužilaca i za samovolju koju su sprovodili u tužilaštvu. Nastaviću da predlažem izmene u pravosuđu, pre svega u tužilaštvu, kako bi taj državni organ mogao samostalno i slobodno da radi, ali u korist države, a ne protiv svoje zemlje, kao što je danas slučaj.”
Istakao je: „Promene su danas počele. Vreme odgovornosti je došlo. Klan Dolovac–Stamenković–Nenadić, koji vlada otetim tužilaštvom, protiviće se ovim promenama, kao što je bio slučaj s ostavkama članova Izborne komisije za izbore za članove Visokog saveta tužilaštva kojima pokušavaju da spreče sprovođenje odluke Ustavnog suda. Da u tome što radi ova klika ima mnogo interesa, ali i krvi, pokazalo je jedno zanimljivo svedočenje sa jučerašnjeg suđenja, gde su upravo Dolovčeva, Stamenković i Nenadić dovedeni u vezu sa zataškavanjem slučaja ubistva advokata Miše Ognjanovića. Oni se neće predati ni lako ni brzo, a promene će biti potpune kada sa svojih funkcija budu smenjeni Dolovčeva, Stamenković i Nenadić. Današnjim usvajanjem seta pravosudnih zakona korak smo bliže njihovom porazu i pobedi Srbije.”
Jednoglasnom odlukom poslanika vlasti i opozicije, četiri muzejska predmeta uvršćena su u kulturna dobra od izuzetnog značaja. Reč je o Krunidbenim insignijama kralja Petra Prvog Karađorđevića, Pohvalama monahinje Jefimije – pokrovu za mošti kneza Lazara, Votivnim kolicima i skulpturi „Danubius”. Ovo su prva pokretna dobra koja su proglašena kulturnim dobrima od izuzetnog značaja.
Poslanici su, između ostalog, usvojili vladin predlog izmena Zakona o državnim službenicima, izabrali Jasminu Trifunović za člana Komisije za kontrolu državne pomoći na period od pet godina i potvrdili sporazume između Vlade Srbije i Vlade Uzbekistana o ekonomskoj saradnji, kao i Sporazum između Vlade Srbije i Mađarske o graničnoj kontroli u drumskom, železničkom i vodnom saobraćaju. Usvajanjem svih 25 tačaka dnevnog reda završeno je Šesto vanredno zasedanje skupštine.
Izabrani članovi i zamenici članova Komisije za reviziju biračkog spiska
Poslanici su juče izabrali po deset članova i zamenika članova Komisije za reviziju, verifikaciju i kontrolu tačnosti i ažuriranja biračkog spiska. Za izbor je glasalo 159 poslanika, uključujući i deo prisutnih opozicionara. Članovi komisije su Srđan Smiljanić, Mladen Mladenović, Vladimir Pudar, Goran Vujičić, Bojana Vraneš, Nebojša Spasojević, Ognjen Rašić, Ana Gođevac, Emilija Orestijević, Vujo Ilić. Zamenici članova su Vladimir Dimitrijević, Zoran Militarov, Nikola Radonjić, Bela Butaš, Zoran Dizdarević, Dejan Stevanović, Zdravko Janković, Marko Dimić, Ivo Čolović, Vladimir Erceg.
Na predlog poslaničke grupe AV-SNS, za člana komisije izabran je Srđan Smiljanić, a Vladimir Dimitrijević za zamenika člana. Na predlog poslaničke grupe ID-SPS za člana komisije izabran je Mladen Mladenović, a Zoran Militarov za zamenika člana. Na predlog poslaničke grupe PUPS-SIP za člana je izabran Vladimir Pudar, a Nikola Radonjić za zamenika člana. Na predlog poslaničke grupe SVM, Goran Vujičić je izabran za člana, a Bela Butaš za zamenika člana. Na predlog poslaničke grupe SDPS-a, za člana je izabrana Bojana Vraneš, a Zoran Dizdarević za zamenika člana. Na predlog poslaničke grupe NPS-NLS za člana je izabran Nebojša Spasojević, a Dejan Stevanović za zamenika člana. Na predlog poslaničke grupe ZLF-NDB za člana je izabran Ognjen Rašić, a Zdravko Janković za zamenika člana. Na predlog poslaničke grupe SSP, za člana je izabrana Ana Gođevac, a Marko Dimić za zamenika člana.
Izabrana su i dva kandidata za člana i dva zamenika člana komisije iz redova nevladinih organizacija koje su bile akreditovane za praćenje najmanje tri izborna procesa. Emilija Orestijević je izabrana za člana, a Ivo Čolović za zamenika člana na predlog Cesida, dok su na predlog Crte izabrani Vujo Ilić za člana i Vladimir Erceg za zamenika člana.
Odbor za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu 29. decembra prošle godine utvrdio je listu kandidata za članove i zamenike članova komisije, čije je formiranje predviđeno izmenama Zakona o jedinstvenom biračkom spisku, u skladu s preporukama ODIHR-a. Zakon je usvojen 7. novembra.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


