Četvrtak, 04.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
PREK­NjI­ŽA­VA­NjE PRA­VO­SLAV­NIH SVE­TI­NjA NA BiH

Spro­vo­di li fe­de­ra­ci­ja BiH sce­na­rio Mi­la Đu­ka­no­vi­ća

 Spro­vo­di li fe­de­ra­ci­ja BiH sce­na­rio Mi­la Đu­ka­no­vi­ća
Ма­на­стир За­ва­ла код Тре­би­ња (Фо­то ТО Тре­би­ње)

Od na­šeg stal­nog do­pi­sni­ka

Ba­nja­lu­ka – Da li je Fe­de­ra­ci­ja BiH (FBiH) u op­ho­đe­nju pre­ma na­sle­đu Srp­ske pra­vo­slav­ne cr­kve (SPC) za­ko­ra­či­la na te­ren na ko­jem se ne ta­ko dav­no spo­ta­kao Mi­lo Đu­ka­no­vić, po­ku­ša­va­ju­ći da pre­kra­ja­njem imo­vin­skih od­no­sa osla­bi po­lo­žaj cr­kve? Ovo pi­ta­nje se ak­tu­e­li­zo­va­lo na­kon što su op­štin­ski su­do­vi u po­je­di­nim sre­di­na­ma fe­de­ra­ci­je, kroz po­stup­ke ta­ko­zva­ne har­mo­ni­za­ci­je ze­mlji­šnih knji­ga i ka­ta­stra, po­če­li da cr­kve, ka­pe­le i pra­vo­slav­na gro­blja upi­su­ju kao imo­vi­nu BiH – i to u en­ti­te­tu u ko­ji­ma da­nas go­to­vo da ne­ma srp­skog sta­nov­ni­štva, a gde su sta­re sve­ti­nje osta­le kao sve­do­čan­stvo ve­kov­nog pri­su­stva Sr­ba, ali bez mo­guć­no­sti ma­sov­nog ot­po­ra po­put li­ti­ja u Cr­noj Go­ri.   

Ni prav­ni­ci­ma u Re­pu­bli­ci Srp­skoj za sa­da ni­su do kra­ja ja­sni svi de­ta­lji i prav­ni osnov po ko­jem se ta­kva prek­nji­ža­va­nja spro­vo­de. Me­đu­tim, već sa­da se na­ja­vlju­je ozbi­ljan prav­ni i po­li­tič­ki od­go­vor na ono što se u Ba­nja­lu­ci i me­đu cr­kve­nim kru­go­vi­ma do­ži­vlja­va kao po­ku­šaj uzur­pa­ci­je cr­kve­ne imo­vi­ne u Fe­de­ra­ci­ji BiH.

Iz Od­bo­ra za za­šti­tu pra­va Sr­ba u FBiH, ko­ji su pr­vi jav­no uka­za­li na spor­ne slu­ča­je­ve, na­vo­de ilu­stra­ti­van pri­mer Ze­ni­ce. Na oko 800 me­ta­ra od Cr­kve Sve­te Bo­go­ro­di­ce – jed­ne od pra­vo­slav­nih sve­ti­nja upi­sa­nih kao „dr­žav­na imo­vi­na” – na­la­zi se Sul­tan Ah­me­do­va dža­mi­ja, ko­ja je ured­no za­ve­de­na kao vla­sni­štvo Islam­ske za­jed­ni­ce BiH. Na oko 400 me­ta­ra sme­šte­na je i ka­to­lič­ka ka­te­dra­la, upi­sa­na na sa­mo­stan Gu­ča Go­ra, dok je u bli­zi­ni i Osman Če­le­bi­ji­na dža­mi­ja, ta­ko­đe u vla­sni­štvu Islam­ske za­jed­ni­ce. „Ka­ko on­da cr­kva sta­ra 135 go­di­na u Ze­ni­ci mo­že da bu­de dr­žav­na svo­ji­na”, pi­ta­ju iz od­bo­ra.

De­kan Pra­vo­slav­nog bo­go­slov­skog fa­kul­te­ta „Sve­ti Va­si­li­je Ostro­ški” u Fo­či Dar­ko Đo­go oce­nju­je da je od­u­zi­ma­nje pra­vo­slav­nih gro­ba­lja i sve­ti­nja u FBiH deo ši­reg po­li­tič­kog pro­ce­sa, u ko­jem se, ka­ko ka­že, per­fid­no i plan­ski na­sto­ji da se one naj­pre pre­pi­šu u svo­ji­nu „dr­ža­ve”, ka­ko bi se nji­ma ka­sni­je mo­glo ras­po­la­ga­ti na dru­ga­či­ji na­čin. Đo­go po­ru­ču­je da SPC ne­će od­u­sta­ti od za­šti­te svo­jih sve­ti­nja svim ras­po­lo­ži­vim prav­nim sred­stvi­ma.

„SPC je sta­ri­ja od bi­lo ko­je po­li­tič­ke for­ma­ci­je i bi­lo ka­kve ta­ko­zva­ne dr­ža­ve na ovim pro­sto­ri­ma”, iz­ja­vio je Đo­go, pre­no­si RTRS. On upo­zo­ra­va da se sve ra­di van oči­ju jav­no­sti, ra­ču­na­ju­ći na to da pro­me­ne u imo­vin­skom sta­tu­su sve­ti­nja ne­će bi­ti pri­me­će­ne, uka­zav­ši da se i na pri­me­ru Cr­ne Go­re vi­de­lo da je SPC ne­mo­gu­će po­be­di­ti. „Ni­je u pi­ta­nju sa­mo imo­vi­na cr­kve, već nje­ne sve­ti­nje. I gro­blja su na­še sve­ti­nje i sa­da se po­ku­ša­va­ju pre­ne­ti na ta­ko­zva­nu dr­žav­nu imo­vi­nu”, na­gla­sio je Đo­go. On sma­tra da se ovaj pro­ces mo­že po­sma­tra­ti i kao po­ku­šaj us­po­sta­vlja­nja pre­se­da­na, ko­jim bi se, u sre­di­na­ma gde su Sr­bi sve­de­ni na na­ci­o­nal­nu ma­nji­nu, po­ste­pe­no od­u­zi­ma­la nji­ho­va imo­vi­na. „Ovo je i po­ka­zna ve­žba šta bi če­ka­lo Sr­be svu­da gde ne bi bi­lo Re­pu­bli­ke Srp­ske kao dr­žav­nog okvi­ra u ko­jem da­nas ži­ve”, oce­nio je Đo­go, po­zvav­ši gra­đa­ne i sve­šten­stvo da pri­ja­ve sva­ki sli­čan slu­čaj.

Op­štin­ski sud u Mo­sta­ru upi­sao je dva pra­vo­slav­na gro­blja u na­se­lju Vrap­či­ći, sa cr­kvom i ka­pe­lom, kao dr­žav­no vla­sni­štvo, bez oba­ve­šta­va­nja Srp­ske pra­vo­slav­ne cr­kve­ne op­šti­ne Mo­star, iako je to bio du­žan da uči­ni. Sa­bor­na cr­kva Pre­sve­te Bo­go­ro­di­ce u Ze­ni­ci i ze­mlji­šte oko hra­ma ta­ko­đe su upi­sa­ni u „svo­ji­nu dr­ža­ve”, dok je deo imo­vi­ne ma­na­sti­ra Za­va­la kod Tre­bi­nja, bez oba­ve­šte­nja, pre­pi­san na op­šti­nu Rav­no (FBiH). Igu­man ma­na­sti­ra Za­va­la Va­si­li­je na­ja­vio je prav­nu bor­bu, is­ti­ču­ći da ma­na­stir po­se­du­je va­lid­ne do­ka­ze o vla­sni­štvu. 

Prav­ni za­stup­nik Re­pu­bli­ke Srp­ske La­zar Stje­pa­no­vić ka­zao je da ni­je upo­znat na ko­ji na­čin su in­sti­tu­ci­je u FBiH prek­nji­ža­va­le imo­vi­nu cr­kve u tom en­ti­te­tu na dr­ža­vu. On je re­kao da je do­bar po­tez Vla­de RS da for­mi­ra rad­nu gru­pu ko­ja tre­ba da se ba­vi tim pi­ta­nji­ma is­ta­kav­ši da prav­ni­ci tre­ba pr­vo da se po­za­ba­ve pi­ta­njem prav­nog osno­va, od­no­sno na osno­vu če­ga su fe­de­ral­ne in­sti­tu­ci­je prek­nji­ža­va­le cr­kve­nu imo­vi­nu. On sma­tra da će „kam­pa­nja oti­ma­nja imo­vi­ne u FBiH bi­ti po­dr­ža­na od in­sti­tu­ci­ja na ni­vou BiH”, do­dav­ši da sa te stra­ne iz­ve­sno ne­će sti­ći po­dr­ška. „Već ne­ko­li­ko go­di­na pi­ta­nje imo­vi­ne je naj­kri­tič­ni­je u BiH. Ovo sa­da što se de­ša­va je ko­rak ko­ji ide ka to­me da oni kre­ću sa re­ša­va­njem tog pi­ta­nja, od­no­sno da pre­pi­su­ju od­re­đe­ne objek­te i ne­kret­ni­ne i ze­mlji­šte na BiH. Kre­nu­li su od cr­kve, od pra­vo­slav­nih obje­ka­ta i ze­mlji­šta, ali ako bu­de­mo pra­vo­vre­me­no re­a­go­va­li, ve­ru­jem da će to bi­ti za­u­sta­vlje­no. Na taj na­čin mo­gu­će je po­di­ći i svest evrop­ske i me­đu­na­rod­ne za­jed­ni­ce ka­ko bi to pi­ta­nje što bo­lje re­ši­li”, na­vo­di Stje­pa­no­vić.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.