Ponedeljak, 06.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
MESEC FRANKOFONIJE U SRBIJI

Putevi francuskog romana

Putevi francuskog romana
Фото Wikimedia commons

Mesec frankofonije se i ove godine, tradicionalno u martu, obeležava u Srbiji nizom kulturnih događaja, a ključnu ulogu u njihovoj organizaciji ima grupa frankofonih ambasadora u Srbiji, aktivna od 2018. godine, koja okuplja više od 20 diplomatskih misija (ambasada i međunarodnih organizacija). Manifestacija promoviše brojne frankofone inicijative koje nastaju u Srbiji, a koje su odraz frankofonije – velike zajednice zasnovane na jednom jeziku i formirane oko zajedničkih vrednosti kao što su mir, demokratija, ljudska prava, obrazovanje i pre svega poštovanje višejezičnosti i kulturne raznolikosti.

Među brojnim događajima izdvajamo, najpre, izložbu „Slobodna zona – Beketove ratne godine kroz objektiv fotografa Najdžela Svana”, koja će biti održana od danas do 21. marta 2026. godine u Francuskom institutu u Beogradu. Otvaranje izložbe planirano je za danas u 14 sati.

„Irski pisac Semjuel Beket, tražen od strane nacista nakon što je njegova mreža Otpora bila izdata, napušta Pariz 1942. godine i seli se u planine Luberona na jugu Francuske, tada u takozvanoj Zoni Nono. Tamo ostaje aktivan član Otpora sve do kraja rata. O ovom periodu njegovog života zna se vrlo malo – ne postoje arhivi, fotografije, niti pisani dokumenti, već samo priznanje značajne uloge koju je ovo iskustvo imalo u njegovom kasnijem stvaralaštvu. Tišina, čekanje, praznina i osećaj nevidljive sile, sve ono što prepoznajemo u njegovom delu ’Čekajući Godoa’, nose odjeke tog vremena, a irski fotograf Najdžel Svan, poreklom iz Portadauna, istražuje ovo izolovano područje, bogato spektralnim sećanjima i nevidljivim tragovima, kroz seriju pejzaža koji odjekuju istorijom”, kaže se u saopštenju organizatora izložbe.

Kad je reč o muzičkom programu, 16. marta 2026. godine u 20 časova u „Zappa barki”, Kej 25. maj (Kula Nebojša) nastupiće pioniri industrijske muzike – kultni švajcarski bend „Young Gods” koji, u okviru svoje evropske turneje „Appear Disappear”, prvi put dolazi u Srbiju kako bi promovisao album istog naziva, objavljen prošlog juna. Nezaobilazan je i Festival filmova frankofonih zemalja, koji predstavlja bogatstvo frankofonskih kultura kroz izbor ostvarenja iz različitih zemalja članica, a koji će biti održan od 23. do 26. marta u Jugoslovenskoj kinoteci, sa projekcijama u 19 i 21 čas.

Posebna poslastica je književni program koji će najvećim delom biti održan u Univerzitetskoj biblioteci „Svetozar Marković”, osim jednog predavanja koje je predviđeno za Kolarac.

Već sutra s početkom u 13.30 sati, u Univerzitetskoj biblioteci „Svetozar Marković” na programu je predavanje „Igo u međuigri svetlosti i senke: ekstaze, tuge i borbe jednog pesnika”. Igo je, kao i mnogi pisci njegovog vremena, bio zainteresovan za politički život i težio je da aktivno učestvuje u njemu. Za njega je pesnik „čuvar”, koji vrši uticaj na vlast i javno mnjenje, što je sastavni deo njegove misije. Evolucija političkih ideja Viktora Igoa sledila je jedinstven put, stalno oblikovan političkim događajima i ličnim tragedijama... Organizator ovog predavanja je Frankofonski centar Univerziteta u Beogradu, a predavač Branka Geratović Ivanović sa odseka za romanistiku Filološkog fakulteta.

O jednom od najvećih predstavnika francuskog romana 20. veka, Marselu Prustu, biće održana dva predavanja 16. marta (od 12 i od 13.30 sati) u Univerzitetskoj biblioteci „Svetozar Marković”, a u organizaciji Društva za kulturnu saradnju Srbija–Francuska i Frankofonskog centra Univerziteta u Beogradu. Predavač je Jelena Novaković, profesor univerziteta i predsednica Društva za kulturnu saradnju Srbija–Francuska, koja kaže da je Prustov roman „U potrazi za izgubljenim vremenom”, objavljen u odličnom srpskom prevodu, bio veliki doprinos francusko-srpskim kulturnim odnosima i samoj srpskoj kulturi. Ova predavanja, pod zajedničkim naslovom „Putevi modernog francuskog romana: Marsel Prust”, imaju cilj da istaknu aspekte Prustove misli i književnog stvaralaštva koji su i danas relevantni. Prvo će se fokusirati na modernost njegove romaneskne tehnike, a drugo na uticaj Bergsonove filozofije na njegovo razmišljanje.

Profesorka Jelena Novaković, a u organizaciji Društva za kulturnu saradnju Srbija–Francuska, održaće i akademsko predavanje „Notr Dam u Parizu u delima francuskih pisaca” u Kolarčevoj zadužbini 17. marta od 18 sati. Ovo predavanje ima cilj da demonstrira, prvo, strast francuskih pisaca iz svih perioda, od srednjeg do 21. veka prema katedrali Notr Dam u Parizu i, drugo, originalnost misli svakog od tih pisaca i duh njihove epohe, koji se ogleda u njihovom oduševljenju ovim remek-delom gotske umetnosti.

„Uloga gospođe De Lafajet u evoluciji romana u Francuskoj” naziv je predavanja koje će održati Željka Janković, viši predavač na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, 25. marta od 17 sati u Univerzitetskoj biblioteci „Svetozar Marković”. Nakon decenija dominacije dugih pastoralnih, herojskih i galantnih novela barokne ere, novela Mari-Madlen de Lafajet, poznatije kao Madam de Lafajet, „Princeza od Monpensjea” (1662) označila je odlučujuću prekretnicu u evoluciji francuske narativne proze. Kroz analizu fikcionalnog dela najveće francuske romansijerke 17. veka, ovo predavanje će pratiti faze njenog „dijaloga” sa romanesknom tradicijom i uvođenje narativnih i stilskih inovacija koje će dovesti do rađanja modernog psihološkog romana u njenom remek-delu „Princeza De Klev”.

Serija ovih predavanja zaokružuje se Balzakom 27. marta s početkom u 12.45 sati u Univerzitetskoj biblioteci „Svetozar Marković”, kada će Nađa Đurić sa odseka za romanistiku Filološkog fakulteta govoriti na temu „O Balzakovoj ’Ljudskoj komediji’: Od tumačenja stvarnosti do stvaranja novog modela romana”. Onore de Balzak je ostavio trag u prvoj polovini 19. veka svojom „Ljudskom komedijom”, ispunjavajući svoju ambiciju da prikaže francusko društvo kao celinu i da hronički zabeleži običaje svog vremena. Time je stvorio model romana zasnovan na ideji da se objektivna stvarnost može ne samo predstaviti, već i razumeti i tumačiti – model toliko uticajan da je postao sastavni deo same poetike tradicionalnog romana, kaže se u najavi ovog predavanja.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.