Četvrtak, 18.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Nuklearno, a ohrabrujuće

Od našeg stalnog dopisnika
Vašington, 4. februara –Novi šef Bele kuće Barak Obama namerava, da Kremlju predloži da Amerika i Rusija srežu nuklearne arsenale za čak „80 odsto, na po samo 1.000 atomskih projektila, što bi predstavljalo najveće, u jednoj generaciji, smanjivanje zaliha takvog oružja”, s nagomilanom snagom za višestruku likvidaciju života na planeti. Za to otkriće londonskog „Tajmsa” ovde zasad nema potvrde, ali, što se čini važnijim, ni demantija, tako da se stručnoj i najširoj javnosti pruža prilika za nagađanja.

Pretpostavlja se, ponajviše, da bi osetnim smanjivanjem nuklearnih potencijala dve sile našle put do dva važna zajednička cilja: da smanje međusobno nepoverenje koje je dostiglo najviši stepen posle okončanja hladnog rata pre bezmalo 20 godina i da podstaknu globalnu mobilizaciju protiv širenja atomskog naoružanja koje bi, po obostranim strepnjama, moglo da dospe u ruke „raznih neodgovornih aktera”, pa i terorista.

Istovremeno se sluti da je smanjivanje nuklearnog arsenala verovatno najsimboličniji i najbezbolniji čin za novu, kakvu-takvu, normalizaciju veza između SAD i Rusije i povećanje doze pozitivnog uticaja na ukupnu međunarodni scenu. Sa po hiljadu atomskih raketa, one bi zadržale dovoljno moći „i za uništavanje i za međusobno obuzdavanje”, a ujedno bi sebi ojačale pozicije u odvraćanju drugih, pri čemu se najaktuelnije pominju Iran i Severna Koreja, da se domognu nuklearnog oružja.

Nagoveštena Obamina inicijativa dolazi u vreme kad treba da počnu razgovori između dve zemlje povodom isticanja važnosti, u decembru ove godine, njihovog ugovora o smanjivanju strateškog naoružanja (Start-1) potpisanog 1991. Njime je bilo predviđeno, podseća se, obostrano smanjivanje nuklearnih glava sa ukupno 10.000 na 5.000, uz izvesnu prednost SAD.

Niko ne bi bio iznenađen ako bi se Amerika i Rusija sada sporazumele da svedu svoje nuklearne potencijale na po hiljadu atomskih projektila, poziva se „Tajms” na izjavu neimenovanog zvaničnika vašingtonske administracije. Po citiranom, Amerika teži obnovi veza s Rusijom u „tradicionalnom i legalnom procesu uzajamnog smanjivanja naoružanja”.

Neslaganja između Vašingtona i Moskve su, pak, dublja od odmeravanja arsenala koji nije nikad upotrebljen (posle američkog bombardovanja japanskih gradova Hirošime i Nagasakija u avgustu 1945) već je služio za „ravnotežu straha”. Dele ih razlike od Kosmeta i širenja NATO-a na zemlje nastale iz bivšeg SSSR-a, posebno tretmana Gruzije i Ukrajine, do Bušovog projekta, o kome se Obama još nije kategorično izjasnio, za postavljanju američkog raketnog štita u Češkoj i Poljskoj protiv pretpostavljenih napada iz Irana, a što Rusija ocenjuje kao novu pretnju svojoj bezbednosti…

Učestale su, u međuvremenu, akcije koje obe strane karakterišu kao „uplitanja u sopstvene interesne sfere”. Rusi zameraju Amerikancima da žele da ih podriju u bivšim sovjetskim republikama, dok se odavde njima prebacuje manevrisanje na zapadnoj hemisferi, pogotovu s Kubom i Venecuelom.

Na delu je, reklo bi se, pokušaj novog usaglašavanja u novonastalim okolnostima, u kojima, po ovdašnjim tumačenjima, Rusija „teži da povrati status velike sile”, dok Amerika pokušava da popravi međunarodni imidž narušen nizom jednostranih poteza (pogotovu u napadu na Irak 2003. godine) i odstupanja od međunarodnih normi. Pride: dve sile su se našle pred zajedničkim ekonomskim iskušenjem– Rusiji su opali prihodi od prethodno rekordno poskupelih pa pojeftinilih energenata, dok je Amerika uzdrmana krahovima i posrtanjima na Volstritu i tržištu nekretnina, hipoteka kredita, pri čemu su oba tumbanja uzdrmala svet.

Odnosi između Vašingtona i Moskve nisu danas presudni po ostale onoliko koliko su bili pre pada Berlinskog zida i raspada SSSR-a. Ali, još uvek su bitni, pogotovu u određivanju– podesne i uticajne doze opšteg kvantiteta i kvaliteta naoružanja, pa i eventualnih strateških „trampi”…

Komentari3
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.