Subota, 25.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
Surova računica

Pašinjan objasnio zašto Jermeni ne lete na Mesec

Jermenija nema snagu za svemirsku trku
Pašinjan objasnio zašto Jermeni ne lete na Mesec
Јерменски премијер Никол Пашињан - ФОТО (EPA/ALEXANDER KAZAKOV)

Jermenski premijer Nikol Pašinjan izneo je upečatljivu ocenu o razvojnim ograničenjima svoje zemlje, koristeći kao primer američki svemirski program „Apolo“. Govoreći na forumu o inovacijama u javnom sektoru, čiji je prenos obezbedio Armenpres, Pašinjan je ukazao na ključni značaj ljudskih resursa u ostvarivanju velikih tehnoloških i naučnih poduhvata.

Prema njegovim rečima, jedan od podataka koji ga je posebno impresionirao jeste činjenica da je u programu „Apolo“ učestvovalo oko 400.000 naučnika, inženjera i stručnjaka različitih profila. Upravo taj obim znanja i organizacione snage, kako je naglasio, predstavlja osnovnu razliku između država koje su sposobne da realizuju ambiciozne projekte i onih koje za to još uvek nemaju kapacitet.

„U našoj hiljadugodišnjoj istoriji nikada nismo planirali, a nažalost ni danas ne planiramo, da letimo na Mesec. Razlog je jednostavan, nemamo tih 400.000 naučnika i stručnjaka“, rekao je Pašinjan, ukazujući da problem nije u ambiciji, već u strukturnim ograničenjima.

Ova izjava može se tumačiti i kao indirektan poziv na ulaganje u obrazovanje, nauku i inovacione sisteme, koji bi u dugoročnoj perspektivi mogli da omoguće Jermeniji da smanji razvojni jaz u odnosu na tehnološki naprednije države.

Pašinjan je i ranije privlačio pažnju javnosti neobičnim javnim nastupima. Tako je nedavno objavio snimak na kojem svira bubnjeve u društvu dece, koja su se okupila u krugu u obliku srca, što je u delu javnosti protumačeno kao pokušaj da se politička komunikacija približi građanima kroz simbolične i neformalne poruke.

Ipak, njegovo poslednje obraćanje otvara ozbiljnije pitanje, u kojoj meri manje države mogu da prate globalne tehnološke tokove i da li je ključ razvoja, kako je poručio jermenski premijer, pre svega u broju i kvalitetu ljudi koji nose naučni i inženjerski napredak.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.