Nedelja, 28.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
OSAM DECENIJA KRUŠEVAČKOG POZORIŠTA

Uz Andrićev svet emocija

Prvi tragovi pozorišnog života u Kruševcu datiraju još od vremena despota Stefana Lazarevića
Uz Andrićev svet emocija
Део изложбе „Прозори сећања” (Фото Крушевачко позориште)

Kruševačko pozorište ove godine obeležava 80 godina postojanja. Tim povodom u nedelju uveče, 29. marta od 19 sati biće otvorena izložba „Beskrajna priča”, koja će najaviti obeležavanje ove značajne godišnjice Kruševačkog pozorišta. Postavka je urađena u saradnji sa Muzejom pozorišne umetnosti iz Beograda. Od 20 sati, iste večeri premijerno će biti izvedena predstava „Ljubav u cirkusu” Iva Andrića, u dramatizaciji i režiji Nebojše Bradića. Predstava je nastala prema motivima iz pripovedaka „Ljubavi” i „Cirkus”, ali i kroz umetničko preplitanje likova, situacija i motiva iz drugih Andrićevih pripovedaka, kao i iz njegovog romana „Na Drini ćuprija”. Na sceni Kruševačkog pozorišta tako nastaje jedinstvena pozorišna priča koja istražuje Andrićev svet emocija, sudbina i neobičnih susreta.

Predstava je nastala prema motivima iz pripovedaka „Ljubavi” i „Cirkus”, ali i kroz umetničko preplitanje likova, situacija i motiva iz drugih Andrićevih pripovedaka, kao i iz njegovog čuvenog romana „Na Drini ćuprija”. Na taj način, na sceni Kruševačkog pozorišta nastaje jedinstvena pozorišna priča koja istražuje Andrićev svet emocija, sudbina i neobičnih susreta.

– Nekako je bilo logično da za osam decenija radimo predstavu po velikom Andriću, vezujući priču za našu čuvenu predstavu „Prokleta avlija”. Isti autori su se našli na istom zadatku. U radu na delu „Ljubav u cirkusu” bilo je potrebno ispratiti ogromnu energiju i znanje koje je Nebojša Bradić svakodnevno unosio u buduću dramu, snažno inspirisan večitim Andrićevim delima. Od prošlog leta, pa do ovih martovskih dana, slagale su se scene, likovi, misli i sudbine junaka, koji su pričali svoje slične, tužne, vesele, tragične priče iz života, zauvek vezane za naše podneblje i karaktere naših ljudi kako nekad, tako i sad – kaže Branislav Nedić, dramaturg i prvi čovek Kruševačkog pozorišta. S obzirom na značaj ove godišnjice, do kraja godine u ovoj kući umetnosti biće upriličeno i otvaranje Male noćne scene „Marko Živić”, predstavljanje monografije i projekcija filma.

Prvi tragovi pozorišnog života u Kruševcu datiraju još od vremena despota Stefana Lazarevića. To se vidi iz pisanja Konstantina Filozofa: „Žitije Stefana Lazarevića”. Na vidovdanskom marvenom panađuru 1856. bila su zakupljena i „dva mesta gde su predstavljenija činjena”…

Koliko je pozorišna umetnost bilo zastupljena na prostorima podno Bagdale svedoče i sačuvani tekstovi dramskog sadržaja, čiji su autori bili umni pojedinci Kruševca. Prvi takav tekst, beleže hroničari, bilo je delo „Otmica ili osloboda Kruševca: dramska pesma u tri dela”, autora Živka A. Šokorca, štampano 1868. godine. Kao i komad u tri čina „Božji sud na Mendinom Brdu” Miluna Ibrovca (1852–1917). Ovo dramsko štivo prvi put je igrano u Narodnom pozorištu u Beogradu, 1896. godine.

S kraja 19. veka u Kruševcu su rođeni bardovi srpskog glumišta: Ljubinka Bobić, Miroslava Petrović, Dragica Tomas, Dušan i Dobrivoje Radenković, Dobrila Džimić, Živka Srdanović, Živadin Žika Stanisavljević, Milica Carka Jovanović, Branko Jovanović. Svaki od perioda u istoriji Kruševačkog pozorišta nosi svoje osobenosti.

U davno snimljenom filmu „Pop Ćira i pop Spira” rediteljke Soje Jovanović, rado se prisećaju Kruševljani, igrali su, njihovi sugrađani: Ljubinka Bobić i Đuza Stojiljković. U seriji „Zona Zamfirova” troje Kruševljana, glavnu ulogu je igrao Vojin Ćetković, a u ekipi su bili opet Kruševljani: Radmila Živković i Bata Paskaljević. Nekoliko sezona posle pokretanja inicijative da prostor kod Kruševačkog pozorišta dobije ime Trg glumaca, na bočnoj fasadi osvanuli su panoi s fotografijama devetoro velikih umetnika: slike Vlastimira Đuze Stojiljkovića, Bate Paskaljevića, Milana Puzića, Taška Načića, Radmile Savićević, Miodraga Petrovića Čkalje, Borisava Mihailovića, Ljubinke Bobić i Dragoslava Vasiljevića Fige postavljene su u „otvore” zgrade kroz stalnu izložbu koja se simbolično zove „Prozori sećanja”.

Godine 1914. u Kruševcu je, beležio je Momir Bradić, jedan od dugogodišnjih direktora ove teatarske kuće, prvi put formirano državno pozorište; upravnik je bio Kosta Delini: glumac, reditelj, pedagog i dramaturg. Glumci ovog pozorišta vojno su mobilisani 1916, tako da preostalu trupu vodi Kostina supruga Mila Delini, pozorištu se 1915. pridružila i Žanka Stokić. Pre Prvog svetskog rata glumci amateri okupljali su se oko „Abraševića”, a koncem 1924, na inicijativu Dragoslava Vasiljevića Fige i Radisava Stanisavljevića osnovano je Kruševačko umetničko društvo, a u okviru njega i Diletantska trupa, poznato kao Figino pozorište.

Kruševačko pozorište osnovano je 29. marta 1946. godine. Prva premijera izvedena  je posle mesec dana – „Roditeljski dom” Valentina Katajeva u režiji Miodraga Nauparca. Tu su stasali poznati glumci: Milan Puzić, Miodrag Petrović Čkalja, Đuza Stojiljković, Vlasta Radovanović, Olgica Stanisavljević, Taško Načić, Radmila Savičević, Jovan Gligorijević, Zorica i Budimir Stefanović, M. Đorgović, Miodrag Nauparac, Dara Stoiljković, Aca Sibinović,  buduća elita jugoslovenskog pozorišta.

U prvoj sezoni novoosnovanog pozorišta izvedene su predstave „Sumnjivo lice” i „Narodni poslanik” Branislava Nušića, „Ženidba” N. V. Gogolja, „Tvrdica” Ž. B. P. Molijera i „Zona Zamfirova”.  

Od tada do danas Kruševac je poznat kao rasadnik glumaca. Među njima si u Vojin Ćetković, Nataša Tapušković, Katarina Marković, Sergej i Branislav Trifunović.

 

 

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.