Utorak, 09.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Tri i po decenije od krvavog uskrsa na Plitvicama

Tri i po decenije od krvavog uskrsa na Plitvicama
(Принтскрин)

Pu­nih je 35 go­di­na ot­ka­ko je 31. mar­ta 1991. go­di­ne u ra­nim ju­tar­njim ča­so­vi­ma iz Za­gre­ba ka Pli­ti­vi­ca­ma, u ne­ko­li­ko auto­bu­sa, kom­bi­ja, pri­vat­nih vo­zi­la i u jed­nom tran­spor­te­ru, ko­lo­na od oko če­ti­ri sto­ti­ne hr­vat­skih spe­ci­ja­la­ca ka­ko bi „uve­la ustav­no­prav­ni po­re­dak na pod­ruč­ju na­ci­o­nal­nog par­ka”. Do­ku­men­ta­ci­o­no-in­for­ma­ci­o­ni cen­tar „Ve­ri­tas” tim po­vo­dom pod­se­tio je na de­ša­va­nja ko­ja su pret­ho­di­la ovom do­ga­đa­ju ko­ji je po mno­gi­ma ozna­čio po­če­tak ra­ta u Hr­vat­skoj de­ve­de­se­tih go­di­na pro­šlog ve­ka. Ovaj do­ga­đaj se po mno­gim iz­vo­ri­ma uzi­ma kao po­če­tak ra­ta u Hr­vat­skoj de­ve­de­se­tih pro­šlog ve­ka. To­ga da­na pra­vo­slav­ni ver­ni­ci su sla­vi­li Cve­ti, a ka­to­li­ci Us­krs, zbog če­ga su me­di­ji ovaj do­ga­đaj i na­zva­li „kr­va­vi Us­krs”.

„U fe­bru­a­ru 1991. go­di­ne Hr­vat­ska je do­ne­la od­lu­ku o ne­va­že­nju sa­ve­znih za­ko­na na nje­noj te­ri­to­ri­ji i o raz­dru­ži­va­nju od SFRJ, a na­kon to­ga i Srp­ska auto­nom­na oblast (SAO) Kra­ji­na do­no­si Re­zo­lu­ci­ju o raz­dru­ži­va­nju od RH. Iste go­di­ne, sre­di­nom mar­ta, JNA tra­ži od pred­sed­ni­štva SFRJ da se u dr­ža­vi uve­de van­red­no sta­nje, što, usled pro­ti­vlje­nja pred­stav­ni­ka Hr­vat­ske, BiH i Ma­ke­do­ni­je, ne pro­la­zi. U kon­tek­stu ta­kvog sta­nja, kra­ji­ški Sr­bi su 25. mar­ta or­ga­ni­zo­va­li „mi­ting isti­ne” na Pli­tvi­ca­ma sa zah­te­vom da Na­ci­o­nal­ni park „Pli­tvič­ka je­ze­ra” osta­ne u sa­sta­vu SAO Kra­ji­ne. Dva da­na ka­sni­je, na ula­zi­ma u na­ci­o­nal­ni park na jar­bo­li­ma su iz­ve­ša­ne srp­ske i ju­go­slo­ven­ske za­sta­ve”, pod­se­ća „Ve­ri­tas”.

Sle­de­ćeg da­na, 29. mar­ta, „mar­ti­ćev­ci” iz Kni­na za­u­zi­ma­ju uprav­ne zgra­de NP „Pli­tvič­ka je­ze­ra”. U ra­nim ju­tar­njim ča­so­vi­ma 31. mar­ta iz Za­gre­ba kre­ću hr­vat­ski spe­ci­jal­ci. U tom mo­men­tu u pli­tvič­kim ho­te­li­ma bi­lo je oko 400 tu­ri­sta, me­đu ko­ji­ma je bi­la i taj­no uba­če­na gru­pa hr­vat­skih spe­ci­ja­la­ca, ko­ji su se dan ra­ni­je, s oruž­jem u ko­fe­ri­ma, s na­me­rom da pre­pa­dom iz­nu­tra u ko­or­di­na­ci­ji sa oni­ma spo­lja, sa­vla­da­ju kra­jin­ske te­ri­to­ri­jal­ce.

Ju­tro je bi­lo ma­glo­vi­to, a sneg do ko­le­na. Pu­ška­ra­nje je za­po­če­lo uju­tro iz­me­đu šest i se­dam ča­so­va. Broj­ča­no nad­moć­ni­ji hr­vat­ski spe­ci­jal­ci, uz po­moć onih ka­mu­fli­ra­nih u go­ste, us­pe­li su da za­u­zmu ho­te­le i do po­dne­va us­po­sta­ve kon­tro­lu nad na­ci­o­nal­nim par­kom. Da­lju eska­la­ci­ju su­ko­ba spre­či­la je JNA, ko­ja se iz­me­đu su­prot­sta­vlje­nih stra­na po­sta­vi­la kao tam­pon-zo­na.

Na hr­vat­skoj stra­ni po­gi­nuo je Jo­sip Jo­vić (22) iz Ar­ža­na kod Ma­kar­ske, dok ih je dva­de­se­tak ra­nje­no. Na srp­skoj stra­ni po­gi­nuo je te­ri­to­ri­ja­lac Raj­ko Vu­ka­di­no­vić (32) iz Ko­re­ni­ce, dok ih je 17 za­ro­blje­no. Hr­vat­ska je po­gi­nu­log Jo­vi­ća pro­gla­si­la za pr­vu žr­tvu „do­mo­vin­skog ra­ta” i sva­ke go­di­ne, na vr­lo vi­so­kom ni­vou, obe­le­ža­va go­di­šnji­cu nje­go­ve po­gi­bi­je, iako je ta­da­šnji mi­ni­star po­li­ci­je Jo­sip Bolj­ko­vac vi­še pu­ta jav­no go­vo­rio, ali u svo­joj knji­zi za­pi­sao da je ob­duk­ci­ja po­ka­za­la da je po­go­đen met­kom iz ame­rič­ke pu­ške uve­ze­ne iz Sin­ga­pu­ra, ka­kvu je ima­la hr­vat­ska po­li­ci­ja.

Hr­vat­ska po­li­ci­ja je na Pli­tvi­ca­ma for­mi­ra­la po­li­cij­sku sta­ni­cu, ko­ja se odr­ža­la do kra­ja av­gu­sta te go­di­ne, ka­da je, zbog ne­mo­guć­no­sti funk­ci­o­ni­sa­nja usled kon­tro­le od stra­ne JNA, i ras­for­mi­ra­na. Kon­tro­lu nad NP „Pli­tvič­ka je­ze­ra” pre­u­ze­le su kra­jin­ske vla­sti i za­dr­ža­le je sve do av­gu­sta 1995.

 

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.