Subota, 06.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA

SPC danas slavi Markovdan

Ovo je česta slava kod pravoslavnih hrišćana, u crkvenom kalendaru obeležena podebljanim slovom
SPC danas slavi Markovdan
Црква Светог Марка (Фото Н. Марјановић)

Srpska pravoslavna crkva danas slavi Svetog apostola i jevanđelista Marka ‒ Markovdan. Ovo je česta slava kod pravoslavnih hrišćana, u crkvenom kalendaru obeležena podebljanim slovom. Nazivala se i „naročitim praznikom Beograda”, budući da je slava stare crkve Svetog Marka na Paliluli, kao i nove crkve.

Sveti Marko je bio poreklom Jevrejin, učenik Svetog apostola Petra i njegov ljubljeni sin u Duhu Svetom. Uvršten je u lik svetih Sedamdeset apostola Hristovih. Najpre je pratio Svetog Petra, koji ga je postavio za episkopa. Kad je sa njim bio u Rimu, napisao je Sveto Evanđelje, jer su ga hrišćani u Rimu molili da im napiše ono što je sa Svetim Petrom pričao o Isusu Hristosu. Kada ga je napisao, prvo ga je pokazao upravo Svetom Petru, koji je potvrdio da je istinito i preporučio svima da čitaju.

Sveti Petar je Svetog Marka poslao u Akvileju, pa u Egipat. Tako je u Aleksandriji bio prvi propovednik Evanđelja i prvi episkop. Kako se iz dana u dan uvećavao broj vernika, ubrzo su i starešine grada čule o nekom čoveku koji huli na njihove bogove i zabranjuje da im se prinosi žrtva. Besni, tražili su da ga uhvate i ubiju. Saznavši, Sveti Marko je postavio za episkopa Aniana i tri prezvitera Maleona, Savina i Kerdona, sedam đakona i drugih 11 klirika da služe crkvi. Potom je otišao u Pentapolj, gde je proveo dve godine nastavljajući svoje delo. Kada se vratio u Aleksandriju, video je da se bratija umnožila i da su i crkvu sagradili u mestu Vukula.

Kad su starešine saznale za njegov povratak i čudesa, opet su počeli da ga traže i besne što ne mogu da ga uhvate.

Pravoslavna ikona (Foto SPC)

Nastao je Vaskrs i pao je dvadeset četvrtog aprila. U isti dan pade i nečastivi praznik neznabožačkog poganog boga Serapisa. Sveti Marko služio je u crkvi božanstvenu službu, kada ju je napala rulja neznabožaca, uhvatila svetitelja, vezala ga čvrsto oko vrata i počela vući po kaldrmi vičući: „Povucimo ovog vola u obor!” Sveti Marko je govorio: „Blagodarim Ti, Gospode Isuse Hristose što si me udostojio da stradam za ime Tvoje!”

Kad pade veče, bznabošci su bacili svetitelja u tamnicu da se dogovore kojom smrću da ga umore. U ponoć, dok su vrata bila zaključana i stražari spavali pred njima, nastade veliki zemljotres. Anđeo Gospodnji, sišavši s neba, rekao je apostolu: „Slugo Božji Marko, vrhovni među svetima u Egiptu, eto upisano je ime tvoje u knjizi života na nebesima, i uvršćen si među svete apostole, i spomen tvoj na zemlji neće se zaboraviti nikada, i ti ćeš likovati s Višnjim Silama, Arhangeli će primiti na nebu duh tvoj, a mošti tvoje biće sačuvane na zemlji.”

Sveti Marko pružio je k nebu ruke i govorio: „Blagodarim Ti, Gospode moj Isuse Hriste, što me nisi ostavio nego si me uvrstio među svetitelje Svoje. Molim Ti se, Gospode, primi u miru dušu moju, i ne liši me blagodati Tvoje!”

Gospod Isus Hristos dođe k njemu u onom obličju u kom je bio sa učenicima svojim pre Krsta i pogrebenja i reče:„Mir tebi, Marko, evanđeliste moj!”

Sveti Marko mu je odgovorio: „Mir i Tebi, Gospode moj Isuse Hriste!”

Sutradan, rulja je opet došla, vezala svetitelja i vukla ga po ulici. Svetitelj blagodareći Boga i moleći se, rekao je: „U ruke Tvoje, Gospode, predajem duh moj!”, i predao duh svoj Bogu. Želeći da spali telo svetiteljevo, rulja naloži oganj na mestu koje je potom nazvano Anđelsko. Utom se spustio mrkli mrak, počela je strašna grmljavina i veliki zemljotres, a kiša sa gradom je padala do uveče. Narod je pobegao iz straha i ostavio svetiteljevo telo. Kiša je ugasila oganj, a zemljotres srušio zgrade i pobio mnoge. Bezbožnici su mislili da je to njihov bog Serapis.

Pobožni hrišćani spremili su telo za ukop i odneli ga na mesto gde su se molili, pa su ga sahranili na istočnoj strani u kamenoj grobnici. Za njih ništa nije bilo časnije i skupocenije od tih svetih moštiju.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.