Petak, 03.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Na inauguraciji Petera Mađara četiri himne

Iz­vo­đe­nje sve­ča­ne pe­sme ma­đar­ske ma­nji­ne u Ru­mu­ni­ji u par­la­men­tu sim­bo­lič­na po­ru­ka da Bu­dim­pe­šta i da­lje su­na­rod­ni­ke u ino­stran­stvu sma­tra de­lom je­din­stve­ne na­ci­je
Na inauguraciji Petera Mađara četiri himne
Фото ЕПА

Bu­dim­pe­šta – Pe­ter Ma­đar, li­der stran­ke Ti­sa, po­lo­žio je za­kle­tvu u ma­đar­skom par­la­men­tu i ti­me zva­nič­no pre­u­zeo du­žnost pre­mi­je­ra Ma­đar­ske, ozna­čiv­ši kraj še­sna­e­sto­go­di­šnje vla­da­vi­ne Vik­to­ra Or­ba­na. Nje­go­va stran­ka je na april­skim iz­bo­ri­ma ostva­ri­la po­be­du, osvo­jiv­ši dvo­tre­ćin­sku ve­ći­nu u par­la­men­tu, što no­vom pre­mi­je­ru da­je ne sa­mo po­li­tič­ki man­dat već i in­sti­tu­ci­o­nal­nu mo­guć­nost da me­nja si­stem ko­ji je Fi­des gra­dio pro­te­klih go­di­na. Ina­u­gu­ra­ci­ja je odr­ža­na u pri­su­stvu do­ma­ćih i stra­nih zva­nič­ni­ka, a do­ga­đaj je bio pro­pra­ćen i ve­li­kim jav­nim sku­pom is­pred par­la­men­ta, na­ja­vlje­nim kao „pra­znik pro­me­ne re­ži­ma”.

Ma­đar je u svo­jim pr­vim po­ru­ka­ma kao ci­lje­ve no­ve vla­de na­gla­sio bor­bu pro­tiv ko­rup­ci­je, ob­no­vu in­sti­tu­ci­ja i vra­ća­nje Ma­đar­ske na ja­sni­ji evrop­ski kurs. Upra­vo za­to ni­je slu­čaj­no što je je­dan od pr­vih sim­bo­lič­nih po­te­za no­ve vla­sti po­vra­tak za­sta­ve Evrop­ske uni­je na zgra­du par­la­men­ta, po­sle vi­še od jed­ne de­ce­ni­je. To­kom ce­re­mo­ni­je u par­la­men­tu, po­red ma­đar­ske, ču­le su se i evrop­ska, se­kelj­ska i rom­ska him­na, dok su de­ca iz tam­bu­ra­škog an­sam­bla „Šu­go” iz Ši­keš­da iz­ve­la na­rod­nu pe­smu „Pro­leć­ni ve­tar vo­du pla­vi”. Ma­đar­ski me­di­ji is­ti­ču da se ni­ka­da do sa­da u ma­đar­skom par­la­men­tu ni­je ču­la ni­jed­na him­na osim ma­đar­ske, pa ana­li­ti­ča­ri taj po­tez tu­ma­če kao svo­je­vr­sne po­ru­ke no­ve vla­sti.

Se­kelj­ska him­na no­si po­seb­nu te­ži­nu, jer se ve­zu­je za Ma­đa­re van gra­ni­ca, pre sve­ga u ru­mun­skoj Tran­sil­va­ni­ji. U pro­te­klim de­ce­ni­ja­ma ova sim­bo­li­ka je uglav­nom bi­la po­ve­zi­va­na sa de­sni­com i Fi­de­so­vom po­li­ti­kom „na­ci­o­nal­nog je­din­stva”. Ma­đar je nje­nim uklju­či­va­njem prak­tič­no po­ru­čio da bri­ga za Ma­đa­re van nji­ho­ve ma­ti­ce ne­će bi­ti pre­pu­šte­na sa­mo Or­ba­no­vom po­li­tič­kom na­sle­đu. Po­sma­tra­či to tu­ma­če kao po­ku­šaj da se va­žna na­ci­o­nal­na te­ma iz­me­sti iz okri­lja Fi­de­sa i pred­sta­vi kao deo ši­reg dr­žav­nog kon­sen­zu­sa.

Po nji­ma je iz­vo­đe­nje him­ne ma­đar­ske ma­nji­ne u Ru­mu­ni­ji u ma­đar­skom par­la­men­tu sim­bo­lič­na po­ru­ka da Ma­đar­ska i da­lje sma­tra su­na­rod­ni­ke van svo­jih gra­ni­ca de­lom je­din­stve­ne ma­đar­ske na­ci­je. Do sa­da su za­la­ga­nja zva­nič­ne Bu­dim­pe­šte za auto­no­mi­ju Se­ke­lja u Ru­mu­ni­ji, u Bu­ku­re­štu če­sto iza­zi­va­la ne­go­do­va­nja, jer su shva­ta­na kao po­ku­ša­ji me­ša­nja u unu­tra­šnja pi­ta­nja te ze­mlje. Rom­sku him­nu ko­ju je ot­pe­vao đač­ki hor te ve­o­ma broj­ne et­nič­ke gru­pe mno­gi su vi­de­li kao gest pre­ma za­jed­ni­ci ko­ja je u ma­đar­skoj po­li­ti­ci i dru­štvu če­sto bi­la mar­gi­na­li­zo­va­na ili po­mi­nja­na uglav­nom u ne­ga­tiv­nom kon­tek­stu. Ugled­ni list HVG je ra­ni­je pre­neo da je Ma­đar još pro­šle go­di­ne obe­ćao de­ci iz Ši­keš­da na­stup u par­la­men­tu, pa je ovaj čin pred­sta­vljen i kao is­pu­nje­nje lič­nog obe­ća­nja, a ne sa­mo kao pro­to­ko­lar­na od­lu­ka.

Ko­men­ta­ri su, oče­ki­va­no, po­de­lje­ni. Li­be­ral­ni­ji i pro­e­vrop­ski kru­go­vi tu­ma­če ovaj iz­bor kao sim­bo­lič­ko „otva­ra­nje dr­ža­ve”, dok je deo de­sni­ce kri­ti­ko­vao iz­vo­đe­nje evrop­ske i rom­ske him­ne. Pre­ma po­je­di­nim ana­li­ti­ča­ri­ma, Ma­đar je ova­ko iz­ve­de­nom ce­re­mo­ni­jom po­ku­šao da po­ša­lje jav­no­sti če­ti­ri po­ru­ke o svo­jim naj­va­žni­jim ci­lje­vi­ma: dr­žav­ni kon­ti­nu­i­tet kroz ma­đar­sku him­nu, na­ci­o­nal­no je­din­stvo kroz se­kelj­sku, evrop­ski pra­vac kroz „Odu ra­do­sti” i so­ci­jal­nu jed­na­kost kroz rom­sku him­nu.

Za­jed­no sa Ma­đa­rom, za­kle­tvu su u par­la­men­tu po­lo­ži­li i čla­no­vi nje­go­ve vla­de. Za­ni­mlji­vo je da je sa­mo dva da­na ra­ni­je kan­di­dat za me­sto mi­ni­stra prav­de Mar­ton Me­le­tei-Bar­na od­u­stao od svo­je kan­di­da­tu­re, na­kon što su se u jav­no­sti po­ve­le ši­ro­ke ras­pra­ve o to­me da li je mo­ral­no i po­li­tič­ki is­prav­no da pre­mi­jer Ma­đar pred­la­že svog ze­ta za ta­ko vi­so­ku funk­ci­ju u vla­di. U krat­kom sa­op­šte­nju Me­le­tei-Bar­na je na­veo da se po­vla­či, iako je do tog tre­nut­ka bio pred­sta­vljan kao čo­vek ko­ji će pred­vo­di­ti „re­for­mu pra­vo­su­đa i ob­no­vu vla­da­vi­ne pra­va u Ma­đar­skoj”. Pe­ter Ma­đar ga je lič­no pred­lo­žio za tu funk­ci­ju, is­ti­ču­ći da je reč o prav­ni­ku sa me­đu­na­rod­nim is­ku­stvom ko­ji bi tre­ba­lo da vo­di pro­ces „de­mon­ta­že si­ste­ma us­po­sta­vlje­nog to­kom še­sna­e­sto­go­di­šnje vla­da­vi­ne Vik­to­ra Or­ba­na”. Nji­hov od­nos po­stao je po­ro­dič­ni ka­da se u sep­tem­bru 2025. go­di­ne Me­le­tei-Bar­na ože­nio se­strom Pe­te­ra Ma­đa­ra. Pre­ma na­ja­va­ma Ti­se, Me­le­tei-Bar­na je tre­ba­lo da vo­di ne­ko­li­ko ose­tlji­vih pro­ce­sa, me­đu ko­ji­ma je i uvo­đe­nje Na­ci­o­nal­ne kan­ce­la­ri­je za po­vra­ćaj dr­žav­ne imo­vi­ne iz ru­ku onih ko­ji su ne­za­ko­ni­to do­šli do nje.

Pre­mi­jer je već na­red­nog da­na sa­op­štio da će no­va mi­ni­star­ka prav­de bi­ti dr Mar­ta Ge­reg, de­kan Prav­nog fa­kul­te­ta u Se­ge­di­nu, ko­ju je Ma­đar na­zvao „ne­kru­ni­sa­nom kra­lji­com prav­ne stru­ke u Ma­đar­skoj”. Pod­se­tio je da je dva­de­set­pe­to­go­di­šnja aka­dem­ska ka­ri­je­ra bu­du­će mi­ni­star­ke ga­ran­ci­ja da će „pod nje­nim vođ­stvom bi­ti ob­no­vljen ustav­ni po­re­dak, prav­na dr­ža­va, si­ste­mi pro­ve­ra i rav­no­te­ža, kao i prav­na si­gur­nost”.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.