Ponedeljak, 08.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Najavljen kraj epohe protektorata nad BiH

Do­bro je da su i dru­gi shva­ti­li da vi­so­ki pred­stav­ni­ci mo­ra­ju oti­ći iz BiH, ali za uspe­šne od­no­se, mo­ra­ju bi­ti po­vu­če­ne i nji­ho­ve od­lu­ke ko­ji­ma je sru­šen Ustav BiH, ka­že Si­ni­ša Ka­ran
Najavljen kraj epohe protektorata nad BiH
Фото М. К.

Ba­nja­lu­ka – Sed­ni­ca Sa­ve­ta bez­bed­no­sti UN po­tvr­di­la je pret­po­stav­ke ko­je su se po­sled­njih sed­mi­ca po­ja­vlji­va­le u jav­no­sti – Kri­sti­jan Šmit na­red­nog me­se­ca na­pu­šta Bo­snu i Her­ce­go­vi­nu, dok bi nje­gov even­tu­al­ni na­sled­nik, uko­li­ko bu­de ime­no­van, pre­ma na­ja­va­ma tre­ba­lo da ima znat­no uži man­dat i ogra­ni­če­nje ovla­šće­nja sa za­dat­kom po­ste­pe­nog pre­no­še­nja pro­ce­sa upra­vlja­nja na do­ma­će in­sti­tu­ci­je i po­li­tič­ke ak­te­re. Ta­kve oce­ne uglav­nom pro­is­ti­ču iz iz­la­ga­nja pred­stav­ni­ce SAD u Sa­ve­tu bez­bed­no­sti UN Ta­mi Brus, ko­ja je na­ve­la da na­red­ni iza­bra­ni vi­so­ki pred­stav­nik tre­ba da ra­di na pre­ba­ci­va­nju nad­le­žno­sti upra­vlja­nja in­sti­tu­ci­ja­ma na do­ma­će iza­bra­ne po­li­ti­ča­re, te da mo­ra da ima i unu­tra­šnji i me­đu­na­rod­ni kon­sen­zus, kao i da će ima­ti „mno­go ogra­ni­če­ni­ji set od­go­vor­no­sti”. Ona je na­gla­si­la da BiH ne tre­ba dik­tat i da ze­mlji usko­ro ne­će bi­ti po­tre­ban vi­so­ki pred­stav­nik ob­ja­sniv­ši da je „jed­na fa­za me­đu­na­rod­ne mi­si­je za­vr­še­na”.

Nje­ne re­či u me­di­ji­ma su in­ter­pre­ti­ra­ne kao na­ja­va ga­še­nja OHR-a. Ru­si­ja i Ki­na, kao i Sr­bi­ja po­no­vi­le su stav da upra­vlja­nje ze­mljom tre­ba pre­pu­sti­ti do­ma­ćim ak­te­ri­ma. Zva­nič­ni­ci u Re­pu­bli­ci Srp­skoj in­si­sti­ra­ju na ukla­nja­nju „za­o­stav­šti­ne vi­so­kih pred­stav­ni­ka”. „Do­bro je da su i ne­ki dru­gi shva­ti­li da vi­so­ki pred­stav­ni­ci mo­ra­ju oti­ći iz BiH, ali oni sa so­bom mo­ra­ju po­vu­ći svo­je an­ti­dej­ton­ske od­lu­ke, jer te od­lu­ke ko­je osta­ju iza njih ni­su pod­lo­ga na ko­joj mo­gu do­ma­ći li­de­ri da ra­de i gra­de dej­ton­sku BiH. Do­ne­li su 913 od­lu­ka, u ko­ji­ma su ne sa­mo ru­ši­li 'Dej­ton' i Ustav BiH, ne­go do­mi­nant­no ustav­no­prav­nu po­zi­ci­ju Re­pu­bli­ke Srp­ske, ko­ja po anek­su če­ti­ri ima sna­žnu auto­no­mi­ju”, is­ta­kao je pred­sed­nik Re­pu­bli­ke Srp­ske Si­ni­ša Ka­ran no­vi­na­ri­ma u Ba­nja­lu­ci.

Vr­ši­lac du­žno­sti di­rek­to­ra Kan­ce­la­ri­je za me­đu­na­rod­nu sa­rad­nju Re­pu­bli­ke Srp­ske, Ana Tri­šić Ba­bić, na­vo­di ka­ko uspeh re­a­li­za­ci­je ame­rič­ke vi­zi­je su­ve­re­ne BiH ko­ju vo­de „lo­kal­ni li­de­ri”, od­no­sno pred­sed­ni­ci en­ti­te­ta, pod­ra­zu­me­va da pret­hod­ni „dik­ta­ti” me­đu­na­rod­nih ak­te­ra mo­ra­ju bi­ti po­ni­šte­ni. „Ne mo­že­te oče­ki­va­ti da će lo­kal­ni li­de­ri vo­di­ti ako ih je sad već biv­ši im­pe­ra­tor una­pred dis­kva­li­fi­ko­vao”. Ona je uka­za­la da ne­ma su­ve­re­ni­te­ta ako u Kri­vič­nom za­ko­nu BiH osta­je de­lo – ne­po­što­va­nje od­lu­ka vi­so­kog pred­stav­ni­ka.

Iako bi se na pr­vi po­gled mo­glo uči­ni­ti da zbog na­ja­ve od­la­ska Šmi­ta i obe­ća­nja da za­po­či­nje fa­za ga­še­nja OHR-a, naj­vi­še raz­lo­ga za za­do­volj­stvo ima­ju po­li­tič­ki pred­stav­ni­ci iz Ba­nja­lu­ke – ko­ji su ot­por me­đu­na­rod­nom pro­tek­to­ra­tu i „ko­lo­ni­ja­li­zmu” go­di­na­ma po­sta­vlja­li kao je­dan od ključ­nih po­li­tič­kih pra­va­ca – po­je­di­ni ana­li­ti­ča­ri uoča­va­ju da je reč o mno­go ši­roj pro­me­ni ko­ja bi, ka­da za­ži­vi, mo­gla ozna­či­ti po­če­tak no­ve po­li­tič­ke fa­ze za BiH.

Od­su­stvo me­đu­na­rod­nog su­per­vi­zor­stva mo­glo bi u bu­duć­no­sti do­ve­sti do sa­svim no­vih po­li­tič­kih od­no­sa i pre­ra­spo­de­le uti­ca­ja, ali i di­na­mi­ke i at­mos­fe­re unu­tar sa­me ze­mlje, a ve­ro­vat­no i re­gi­o­na. Uko­li­ko se ob­i­sti­ne na­ja­ve o sko­rom po­ste­pe­nom okon­ča­nju pro­tek­to­ra­ta, ti­me bi bio za­tvo­ren i mo­del po­li­tič­kog de­lo­va­nja u ko­jem su do­ma­ći li­de­ri naj­ve­ći deo ener­gi­je usme­ra­va­li ka obez­be­đi­va­nju na­klo­no­sti vi­so­kog pred­stav­ni­ka i cen­ta­ra me­đu­na­rod­ne mo­ći. Ume­sto po­li­ti­ke do­dvo­ra­va­nja i po­sre­do­va­nja pre­ko OHR-a, do­ma­ći ak­te­ri bi, po pri­ro­di stva­ri, bi­li upu­će­ni­ji jed­ni na dru­ge i na ne­po­sred­ni­je do­go­vo­re.

Isto­vre­me­no, ze­mlja bi se u ta­kvom am­bi­jen­tu de­li­mič­no ras­te­re­ti­la i te­ma ko­je već tri de­ce­ni­je do­mi­ni­ra­ju po­li­tič­kim pro­sto­rom i hi­per­pro­du­ku­ju stal­ne kri­ze i ten­zi­je. Srp­ski, a de­lom i hr­vat­ski po­li­tič­ki kor­pus, go­di­na­ma je funk­ci­o­ni­sao pod uti­skom da se naj­va­žni­ja na­ci­o­nal­na i ustav­na pi­ta­nja re­ša­va­ju iz­van in­sti­tu­ci­ja, kroz do­go­vo­re sa struk­tu­ra­ma mo­ći unu­tar OHR-a, ma­hom bez ši­reg po­li­tič­kog kon­sen­zu­sa.

Ta vr­sta ne­iz­ve­sno­sti i ne­po­ve­re­nja pro­iz­vo­di­la je oštre po­li­tič­ke od­go­vo­re, uklju­ču­ju­ći i re­to­ri­ku o ot­ce­plje­nju ili blo­ka­da­ma in­sti­tu­ci­ja. Sa sla­blje­njem spolj­njeg mo­de­la upra­vlja­nja – ko­ji bi mo­rao uklju­či­ti i od­la­zak stra­nih su­di­ja iz Ustav­nog su­da BiH i uvo­đe­nje od­lu­či­va­nja unu­tar te in­sti­tu­ci­je na ba­zi pu­nog kon­sen­zu­sa – mo­gu­će je da bi po­ste­pe­no mo­gli ne­sta­ti i me­ha­ni­zmi po­li­tič­ke mo­bi­li­za­ci­je za­sno­va­ni na stra­hu od in­ter­ven­ci­ja spo­lja. U ta­kvim okol­no­sti­ma pa­žnja jav­no­sti sve bi se vi­še mo­gla usme­ra­va­ti ka pi­ta­nji­ma ko­ja su go­di­na­ma osta­ja­la u dru­gom pla­nu – eko­no­mi­ji, ži­vot­nom stan­dar­du, so­ci­jal­noj si­gur­no­sti i funk­ci­o­ni­sa­nju prav­ne dr­ža­ve. Jer, uko­li­ko se me­đu­na­rod­ni pro­tek­to­rat za­i­sta bu­de pri­vo­dio kra­ju, pro­stor za pre­ba­ci­va­nje od­go­vor­no­sti na stra­ne fak­to­re bi­će sve uži, a oče­ki­va­nja gra­đa­na od do­ma­ćih po­li­ti­ča­ra sve kon­kret­ni­ja, što će pred po­li­tič­ke par­ti­je po­sta­vi­ti pot­pu­no no­ve za­dat­ke.

Komentari1
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Сања
Нема више наследника Република Српска иде у самосталност

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.