Vaznesenjska liturgija
Svetom liturgijom pred časnim pojasom Presvete Bogorodice juče ujutru je u Vaznesenjskoj crkvi priređena svenarodna proslava Spasovdana, krsne slave Grada Beograda. Ove godine žitelji prestonice imaju poseban blagoslov na dan gradske slave, a to je časni pojas Presvete Bogorodice iz manastira Vatoped, jedna od najvećih svetinja pravoslavnog sveta.
Pred početak liturgije iz crkve je izneta ova relikvija i položena ispod baldahina postavljenog u porti hrama. Na posebno pripremljenoj platformi u crkvenoj porti sabrani oko patrijarha srpskog – pored arhimandrita Jefrema, igumana svetogorskog manastira Vatoped, čijom dobrotom i ljubavlju srpsku prestonicu pohodi čudesni pojas Presvete Bogorodice – sasluživali su arhijereji.
Arhipastirskom besedom obratio se patrijarh Porfirije, istakavši da crkva četrdeset dana proslavlja vaskrsenje Hristovo kao pobedu nad „trojedinim neprijateljem – grehom, smrću i đavolom”. Naglasio je da nema čoveka koji nije suočen sa grehom, smrću i iskušenjima, ali da čovek sam sobom ne može pobediti neprijatelja, već da je sve moguće Gospodu koji je iz ljubavi stvorio svet i čoveka kao ikonu božju.
Patrijarh je podsetio da je put hrišćanskog života put pokajanja, smirenja i obraćenja Bogu, naglasivši da Gospod kroz Jevanđelje neprestano poziva čoveka da prepozna svoju nemoć i da se molitvom vrati zajednici sa Bogom.
Govoreći o prazniku Vaznesenja, istakao je da Hristos svojim vaznesenjem nije ostavio čoveka, već je vazneo ljudsku prirodu i pokazao da je naznačenje čoveka carstvo nebesko.
– Zemlja je pozvana da bude nebo crkvom Hristovom. Kada živimo Jevanđeljem, kada smo učenici Hristovi, tada se susreću nebo i zemlja, Bog i čovek – poručio je patrijarh srpski.
Posebnu radost sabranju donelo je prisustvo pojasa Presvete Bogorodice, koji je posle šest vekova donet u Srbiju iz manastira Vatoped sa Svete Gore, sa visokoprepodobnim arhimandritom Jefremom, igumanom ove sveštene obitelji. Patrijarh Porfirije naglasio je da prisustvo pojasa Presvete Bogorodice svedoči da je majka božja sa svojim narodom, donoseći utehu, ljubav i duhovnu snagu, posebno u vremenu kada je čovek često usamljen i lišen razumevanja i bratske blizine.
Podsetio je i na duhovnu vezu srpskog naroda i manastira Vatoped, istakavši da je ova svetinja mesto duhovnog rođenja srpske crkve jer su u njoj boravili Sveti Sava i Sveti Simeon Mirotočivi, odakle je započet put ka osnivanju manastira Hilandar.
Patrijarh je na kraju besede Beograđanima čestitao slavu poželevši svima dobro od Gospoda uz molitvenu želju da se svi ugledamo na svetitelje božje.
Povodom hramovne slave, osveštani su slavski darovi i prelomljen je slavski kolač.
Kod krsta u porti hrama, na mestu mučeničkog stradanja nekoliko stotina Beograđana u nacističkom bombardovanju 6. aprila 1941. godine, pomen su služili episkop remezijanski Stefan, protojerej Đorđe Stojisavljević, šef kabineta patrijarha i sveštenstvo Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke.
Proslava Spasovdana nastavljena je u večernjim satima litijom koja je krenula iz Ulice admirala Geprata i išla je ulicama Kneza Miloša i Srpskih vladara, preko Trga Slavija i kroz Bulevar oslobođenja i Karađorđev park do Hrama Svetog Save, gde je prenet časni pojas koji će tu biti dostupan za celivanje i poštovanje, iskazivanje pobožnosti svih pravoslavnih hrišćana sve do 29. maja.
U toku slavske litije, osim pojasa Presvete Bogorodice, nošeni su i sveto Jevanđelje, zatim ikona koja je izrađena posebno za ovogodišnju proslavu gde je prikazan i pojas Presvete Bogorodice, kao i ikona despota Stefana Lazarevića u čije vreme je, prema pretpostavkama, Beograd počeo da proslavlja Spasovdan.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


