Borba oko novog visokog predstavnika u BiH
Banjaluka – Bosna i Hercegovina bi tokom ove sedmice mogla da dobije devetog visokog predstavnika, u okviru procesa koji se odvija uz različite stavove i sukobljavanja među članicama Saveta za sprovođenje mira (PIK) o njegovom izboru i budućem mandatu. Očekuje se da novi supervizor, ukoliko bude izabran, bude poslednji na toj funkciji, i to najverovatnije sa, kako se navodi, redukovanim ovlašćenjima.
Prema najavama, Upravni odbor PIK-a trebalo bi 3. i 4. juna da donese odluku o imenovanju novog visokog predstavnika. Kao najizglednije ime u ovom trenutku pominje se italijanski diplomata Antonio Zanardi Lendi, dok pojedini mediji spekulišu i o drugim kandidatima.
Za razliku od ranijih procesa, ovaj izbor odvija se u uslovima izraženih razlika među ključnim međunarodnim akterima. Sjedinjene Američke Države, kako se može zaključiti iz pojedinih nastupa u Ujedinjenim nacijama, zastupaju stav da era međunarodne supervizije u BiH treba da bude okončana, dok deo evropskih zemalja zadržava drugačiji pristup.
Nemačka i Francuska, takođe, imaju svoje favorite. Sarajevski portal „Kliks” piše o četvorici kandidata, od kojih se pominje još ime Vilijama Rugera iz Sjedinjenih Država. Doduše, ni italijanski kandidat navodno nije sporan za Vašington posebno jer je uobičajeno da se supervizor bira iz neke evropske zemlje, dok imena preostale dvojice kandidata navodno nisu poznata, a radi se o predlozima Velike Britanije i Francuske. Doduše, portal „Istraga” kao francuskog kandidata navodi diplomatu Renea Troku, koga bi, kako se ističe, na tom mestu radije videla i Nemačka, Kanada i deo struktura EU. Ovaj portal izveštava o ozbiljnim podelama oko izbora novog visokog predstavnika, ali se ocenjuje da italijanski diplomata ima najviše šansi, prevashodno jer navodno ima podršku SAD, Japana, Italije i Turske.
Kako piše „Kliks”, Francuska i Britanija se protive imenovanju Lendija, tobož jer je blizak vladajućim strukturama u Rusiji i Srbiji – gde je svojevremeno službovao – dok je stav Berlina bliži evropskim idejama, ali, kako se navodi, uz otvorenu mogućnost da Nemačka podrži italijanskog kandidata.
Mediji konstatuju da ne postoji konsenzus za izbor novog visokog predstavnika, dok češka stručnjakinja za BiH Mihaela Ulbrihtova za N1 kaže da ukoliko zemlje PIK-a ne uspeju postići saglasnost o kandidatu, proces može biti odgođen i ponovljen kasnije. Političari u Sarajevu brinu zbog mogućeg „vakuuma” u stranom upravljanju zemljom, uvereni kako do toga, ipak, neće doći, iako ranije se pominjala mogućnost da će, ukoliko cela stvar zapne, Kristijana Šmita, koji je nedavno najavio odlazak, menjati njegov zamenik Luis Krišok, diplomata iz SAD.
Novog visokog predstavnika biraće Upravni odbor PIK-a u kojem su SAD, Italija, Francuska, Nemačka, Velika Britanija, Kanada, Japan, Turska i Evropska unija. U radu PIK-a od 2022. ne učestvuje Rusija koja se povukla usled neslaganja sa imenovanjem Šmita, koji nije izabran u Savetu bezbednosti UN, a iz tog tela pre toga povukla se i Kina. Obe zemlje već duže vreme zastupaju stav da je protektorat nad BiH nepotreban.
Predsednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da Republici Srpskoj nije bitno ime, već kako će da radi u BiH.
„Ne interesuje nas kopija prethodnika Šmita, a ni onih drugih. On treba da ima ograničen mandat. Onog trenutka kada njegov mandat istekne, za godinu dana, to znači da se ukida funkcija visokog predstavnika. U međuvremenu, on koristeći neka svoja ovlašćenja treba iz pravnog prometa da eliminiše sve antiustavne i antidejtonske elemente koje su njegovi prethodnici doneli”, istakao je Dodik.
On je naveo da je svaka vrsta intervencije u nove sektore i oblasti neprihvatljiva. „On treba da bude potvrđen u SB UN i mi verujemo da će se to desiti. Na taj način bi imao dodatni legitimitet za tu svoju godinu dana. Ako to bude mešetarenje Nemaca i Britanaca, on je za nas neprihvatljiv”, rekao je Dodik.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


