Četvrtak, 09.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Turska se zalaže za reforme UN

U An­ka­ri sma­tra­ju da bi tre­ba­lo oja­ča­ti ulo­gu Ge­ne­ral­ne skup­šti­ne Uje­di­nje­nih na­ci­ja na ra­čun Sa­ve­ta bez­bed­no­sti, od­no­sno pet stal­nih čla­no­va tog te­la sa pra­vom ve­ta
Turska se zalaže za reforme UN
(ЕПА/Ј.Л.)

An­ka­ra je po­bor­nik ko­re­ni­tih re­for­mi si­ste­ma od­lu­či­va­nja u Uje­di­nje­nim na­ci­ja­ma po­što svet­ska or­ga­ni­za­ci­ja de­ce­ni­ja­ma ni­je u sta­nju da re­ši mno­ge iza­zo­ve ko­ji po­tre­sa­ju pla­ne­tu. Na uda­ru kri­ti­ka na­šao se pre sve­ga Sa­vet bez­bed­no­sti, od­no­sno pet stal­nih čla­no­va tog te­la ko­ji u ovom te­lu kro­je sud­bi­nu čo­ve­čan­stva ona­ko ka­ko to nji­ma od­go­va­ra.

„U po­sled­nje vre­me in­sti­tu­ci­je svet­skog si­ste­ma su do­ži­ve­le krah. Uje­di­nje­ne na­ci­je ni­su is­pu­ni­le svo­ju mi­si­ju. Jed­no­stav­ni­je re­če­no UN ne zna­če mno­go vi­še od obič­ne kan­ce­la­ri­je u Nju­jor­ku, one se ne raz­li­ku­ju mno­go ni od ne­kog ka­fi­ća u tom ame­rič­kom gra­du. One ne­ma­ju ni­ka­kav uti­caj, ne mo­gu da re­še ni­je­dan su­kob na sve­tu, ne mo­gu da za­u­sta­ve ni­jed­nu agre­si­ju, ne mo­gu ni­jed­nom zlo­čin­cu da ka­žu da je kriv, da je zlo­či­nac. One su u po­sled­nje vre­me u sta­nju pot­pu­ne bes­po­moć­no­sti”, re­kao je bez dla­ke na je­zi­ku Nu­man Kur­tlu­maš, pred­sed­nik tur­skog par­la­men­ta, či­ju iz­ja­vu je pre­ne­la no­vin­ska agen­ci­ja Ana­do­li­ja.

Ovo te­ško upo­zo­re­nje Tur­ske ni­je slu­čaj­no. Ono sti­že u tre­nut­ku ka­da svet­ska or­ga­ni­za­ci­ja tre­ba da do­bi­je no­vog ge­ne­ral­nog se­kre­ta­ra po­što An­to­ni­ju Gu­te­re­su is­ti­če man­dat. On je, na po­čet­ku, obe­ća­vao re­for­me, ali one su iz­o­sta­le, tvr­de u An­ka­ri. Tur­ska se već du­že vre­me za­la­že za pro­me­ne si­ste­ma UN ko­ji je, ka­ko se tvr­di, u me­đu­vre­me­nu pre­ga­zi­lo vre­me. Na uda­ru je pre sve­ga Sa­vet bez­bed­no­sti, od­no­sno pet stal­nih čla­no­va tog te­la (SAD, Ki­na, Ru­si­ja, Fran­cu­ska i Ve­li­ka Bri­ta­ni­ja) ko­ji ima­ju pra­vo ve­ta i mo­gu da blo­ki­ra­ju sva­ki pred­log ko­ji im ne od­go­va­ra, od­no­sno nji­ho­vim sa­ve­zni­ci­ma.

Kam­pa­nju za re­for­me si­ste­ma od­lu­či­va­nja u svet­skoj or­ga­ni­za­ci­ji za­po­čeo je još pre ne­ko­li­ko go­di­na pred­sed­nik Re­džep Ta­jip Er­do­gan pod ge­slom „svet je ve­ći od pet” (stal­nih čla­no­va SB). To po­tvr­đu­ju oru­ža­ni su­ko­bi ko­ji se go­di­na­ma po­vla­če u Ga­zi i uop­šte na Bli­skom is­to­ku, u Ukra­ji­ni, na Ko­so­vu i Me­to­hi­ji, mno­go ra­ni­je na Ki­pru i u Ko­re­ji... Sud­bi­na 197 ze­ma­lja, ko­li­ko ih ima u sve­tu, sa­da za­vi­si od moć­ni­ka ko­ji ima­ju pra­vo ve­ta, dok osta­lih de­set čla­no­va SB sa­mo sta­ti­ra­ju. Pred­sed­nik Tur­ske se za­la­že za ko­re­ni­tu re­for­mu si­ste­ma od­lu­či­va­nja svet­ske or­ga­ni­za­ci­je, od­no­sno za ogra­ni­če­nje ovla­šće­nja SB.

„Sud­bi­na sko­ro 200 ze­ma­lja, ko­li­ko ih ima u sve­tu, sa­da je u ru­ka­ma stal­nih čla­no­va SB UN. Oni ve­dre i obla­če” i kro­je i pre­kra­ja­ju sud­bi­nu pla­ne­te ona­ko ka­ko to nji­ma od­go­va­ra. Neo­p­hod­na je su­štin­ska re­for­ma si­ste­ma UN. Svet ne mo­že da bu­de pre­pu­šten na mi­lost i ne­mi­lost pet moć­ni­ka u SB, dok dru­gih de­set pro­men­lji­vih čla­no­va tog te­la sa­mo ami­nu­ju. Sud­bi­na 194 ze­mlje, ko­li­ko ih sa­da ukup­no ima u GS, u ru­ka­ma je jed­nog od pet moć­ni­ka u SB”, is­ti­če pred­sed­nik Tur­ske.

On je po­zvao sve dr­ža­ve čla­ni­ce UN da pre­du­zmu kon­kret­ne ko­ra­ke ka­ko bi UN opet ima­le sta­tus na­de čo­ve­čan­stva, kao što su to bi­le ka­da su osno­va­ne 1945. go­di­ne na kra­ju Dru­gog svet­skog ra­ta. U An­ka­ri sma­tra­ju da bi tre­ba­lo oja­ča­ti ulo­gu Ge­ne­ral­ne skup­šti­ne UN na ra­čun Sa­ve­ta bez­bed­no­sti, od­no­sno pet stal­nih čla­no­va tog te­la. To se ilu­stru­je po­da­ci­ma: do­sad je za­hva­lju­ju­ći ve­tu pet moć­ni­ka blo­ki­ra­no 240 pred­lo­že­nih re­zo­lu­ci­ja, ka­ko bi od­bra­ni­li svo­je in­te­re­se ili in­te­re­se ze­ma­lja ko­je po­li­tič­ki po­dr­ža­va­ju.

Po­bor­ni­ci re­for­mi si­ste­ma Uje­di­nje­nih na­ci­ja uka­zu­ju na mno­ge ne­lo­gič­no­sti u nje­go­voj or­ga­ni­za­ci­ji: Afri­ka, ko­ja ima še­zde­set dr­ža­va, ne­ma ni­jed­nog stal­nog čla­na u SB, od­no­sno pra­vo ve­ta. Isto je slu­čaj i sa Ju­žnom Ame­ri­kom ili Austra­li­jom. Taj sta­tus ne­ma­ju ni islam­ske ze­mlje ko­jih u sve­tu ima 57. U nji­ma sa­da ži­vi mi­li­jar­du i 800 mi­li­o­na sta­nov­ni­ka. U Sa­ve­tu bez­bed­no­sti, kao stal­ni čla­no­vi, ni­su za­stu­plje­ne ni naj­mno­go­ljud­ni­je ze­mlje na pla­ne­ti kao što su In­di­ja, Bra­zil, In­do­ne­zi­ja. U Tur­skoj se ču­ju ide­je da tre­ba raz­mo­tri­ti mo­guć­nost da se uki­ne pra­vo ve­ta u Sa­ve­tu bez­bed­no­sti jer je to če­sto blo­ki­ra­lo ras­pra­vu o re­ša­va­nju mno­gih pro­ble­ma. U tom slu­ča­ju Ge­ne­ral­na skup­šti­na Uje­di­nje­nih na­ci­ja bi tre­ba­lo da do­bi­je ve­ća ovla­šće­nja u od­lu­či­va­nju pri­li­kom re­ša­va­nja ključ­nih pro­ble­ma na pla­ne­ti. Pre­ma ne­kim ini­ci­ja­ti­va­ma GS bi tre­ba­lo da bi­ra čla­no­ve Sa­ve­ta bez­bed­no­sti ko­ji bi u tom slu­ča­ju bio ne­ka vr­sta vla­de svet­ske or­ga­ni­za­ci­je. Pro­tiv­ni­ci re­for­mi, me­đu­tim, stra­hu­ju da bi is­hi­tre­ne i ra­di­kal­ne pro­me­ne za ko­je se za­la­žu po­je­di­ne ze­mlje, mo­gle da ugro­ze sa­da­šnju ka­kvu-ta­kvu rav­no­te­žu sna­ga u me­đu­na­rod­nim od­no­si­ma.

 

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.