Ponedeljak, 15.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Bugarska dodatno uslovljava Skoplje na evropskom putu

Po­sle iden­ti­tet­skog ospo­ra­va­nja ma­ke­don­skog na­ro­da, So­fi­ja sa­da pro­ble­ma­ti­zu­je rad za­jed­nič­ke isto­rij­ske ko­mi­si­je
Bugarska dodatno uslovljava Skoplje na evropskom putu
Председнице Гордана Сиљановска-Давкова и Илијана Јотова у Софији (Фото /„Инстаграм”)

Spe­ci­jal­no za „Po­li­ti­ku”

Sko­plje – Na su­sre­tu pred­sed­ni­ca Bu­gar­ske i Se­ver­ne Ma­ke­do­ni­je Ili­ja­ne Jo­to­ve i Gor­da­ne Si­lja­nov­ske-Dav­ko­ve, odr­ža­nom na mar­gi­na­ma Sa­mi­ta pro­ce­sa sa­rad­nje u ju­go­i­stoč­noj Evro­pi u So­fi­ji, otvo­re­no je pi­ta­nje da li će ustav­ne iz­me­ne, od­no­sno uno­še­nje bu­gar­ske za­jed­ni­ce u Ustav Se­ver­ne Ma­ke­do­ni­je bi­ti do­vo­ljan uslov za na­sta­vak pri­stup­nih pre­go­vo­ra sa Evrop­skom uni­jom. Sve je iz­ve­sni­je da se, po­red tog zah­te­va, otva­ra pro­stor i za do­dat­na pi­ta­nja ko­ja pro­iz­i­la­ze iz bi­la­te­ral­nih pro­to­ko­la i ra­da za­jed­nič­ke isto­rij­ske ko­mi­si­je, od­no­sno raz­li­či­tih tu­ma­če­nja isto­rij­skih i iden­ti­tet­skih pi­ta­nja iz­me­đu dve ze­mlje.

Gor­da­na Si­lja­nov­ska-Dav­ko­va je iz­ja­vi­la da su ona i mi­ni­star spolj­nih po­slo­va Tim­čo Mu­cun­ski že­le­li ne­po­sred­no da ču­ju sta­vo­ve bu­gar­ske stra­ne i da im je po­sta­lo ja­sno da ni­je reč sa­mo o uno­še­nju Bu­ga­ra u Ustav, već i o do­dat­nim zah­te­vi­ma ko­ji pro­iz­i­la­ze iz bi­la­te­ral­nih pro­to­ko­la i ra­da za­jed­nič­ke isto­rij­ske ko­mi­si­je. Ova iz­ja­va ima po­seb­nu te­ži­nu jer se go­di­na­ma tvr­di­lo da je pro­me­na Usta­va po­sled­nja pre­pre­ka za na­sta­vak pre­go­vo­ra Se­ver­ne Ma­ke­do­ni­je sa Evrop­skom uni­jom. Evrop­ska uni­ja je pri­hva­ti­la fran­cu­ski pred­log, ko­ji je po­stao deo pre­go­va­rač­kog okvi­ra, či­me je Sko­plje pre­u­ze­lo oba­ve­zu da u Ustav une­se bu­gar­sku za­jed­ni­cu kao uslov za na­sta­vak pre­go­va­rač­kog pro­ce­sa.

Za ve­li­ki deo ma­ke­don­ske jav­no­sti to pred­sta­vlja na­sta­vak ni­za te­ških po­li­tič­kih kom­pro­mi­sa. Se­ver­na Ma­ke­do­ni­ja je već pro­me­ni­la svo­je ustav­no ime na­kon Pre­span­skog spo­ra­zu­ma, uz obe­ća­nje otva­ra­nja evrop­ske per­spek­ti­ve. Ipak, naj­kon­kret­ni­ji re­zul­tat tog bol­nog kom­pro­mi­sa bi­lo je član­stvo u NA­TO-u, dok je evrop­ski put ostao op­te­re­ćen no­vim blo­ka­da­ma i zah­te­vi­ma. Za­to se da­nas po­sta­vlja pi­ta­nje po­ve­re­nja u evrop­ska obe­ća­nja. Ako se na­kon pro­me­ne ime­na dr­ža­ve i zah­te­va za ustav­nim iz­me­na­ma po­ja­vlju­ju no­vi uslo­vi u ve­zi s isto­ri­jom, iden­ti­te­tom i je­zi­kom, otva­ra se di­le­ma da li se evrop­ski kri­te­ri­ju­mi jed­na­ko pri­me­nju­ju na sve kan­di­da­te i da li bi­la­te­ral­ni spo­ro­vi dr­ža­va po­sta­ju in­stru­ment po­li­tič­kog pri­ti­ska.

Upra­vo se u ra­du za­jed­nič­ke isto­rij­ske ko­mi­si­je na­la­ze ne­ka od naj­o­se­tlji­vi­jih pi­ta­nja. Me­đu nji­ma je i pi­ta­nje isto­rij­skih lič­no­sti po­put Go­ce Del­če­va, re­vo­lu­ci­o­na­ra ko­ga i ma­ke­don­ska i bu­gar­ska isto­ri­o­gra­fi­ja sma­tra­ju de­lom sop­stve­nog na­ci­o­nal­nog na­sle­đa. Po­seb­nu sim­bo­li­ku u ovom spo­ru ima i ulo­ga pred­sed­ni­ce Ili­ja­ne Jo­to­ve. Ona je 2022. go­di­ne, ta­da kao pot­pred­sed­ni­ca Bu­gar­ske i pred­stav­ni­ca pred­sed­ni­ka Ru­me­na Ra­de­va, bi­la član bu­gar­ske de­le­ga­ci­je ko­ju je u Bi­to­lju pred­vo­dio ta­da­šnji pre­mi­jer Ki­ril Pet­kov pri­li­kom otva­ra­nja bu­gar­skog cen­tra „Van­čo Mi­haj­lov”. Taj do­ga­đaj iza­zvao je oštre re­ak­ci­je u Se­ver­noj Ma­ke­do­ni­ji, jer je Mi­haj­lov kon­tro­verz­na isto­rij­ska lič­nost ko­ju mno­gi isto­ri­ča­ri po­ve­zu­ju sa sa­rad­njom sa na­ci­stič­kim i fa­ši­stič­kim po­kre­ti­ma.

Slič­ne re­ak­ci­je iza­zva­lo je i otva­ra­nje klu­ba „Car Bo­ris Tre­ći” u Ohri­du. Bo­ris Tre­ći je bio bu­gar­ski mo­narh to­kom Dru­gog svet­skog ra­ta, ka­da je So­fi­ja bi­la sa­ve­znik na­ci­stič­ke Ne­mač­ke. To­kom nje­go­ve vla­sti do­net je Za­kon o za­šti­ti na­ci­je, an­ti­se­mit­ski pro­pis, a sa te­ri­to­ri­je da­na­šnje Se­ver­ne Ma­ke­do­ni­je pod bu­gar­skom upra­vom de­por­to­va­no je vi­še od 7.000 Je­vre­ja u lo­gor „Tre­blin­ka”, gde su ubi­je­ni.

Kri­ti­ča­ri evrop­ske po­li­ti­ke pro­ši­re­nja sma­tra­ju da Evrop­ska uni­ja ni­je po­ka­za­la istu od­luč­nost pre­ma ovim isto­rij­skim kon­tro­ver­za­ma ka­da je pri­hva­ti­la da bu­gar­sko-ma­ke­don­ski spor po­sta­ne deo pre­go­va­rač­kog okvi­ra. Zbog to­ga pre­mi­jer

Hri­sti­jan Mic­ko­ski tra­ži ga­ran­ci­je da na­kon ustav­nih pro­me­na ne­će usle­di­ti no­vi zah­te­vi ko­ji se od­no­se na ma­ke­don­ski iden­ti­tet, je­zik i isto­ri­ju.

Komentari4
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Бранислав Станојловић
Хвала Богу! Нека Јужна Србија остане уз нас!
Aca Smederevac
A nisu hteli u zajednicu sa Srbijom I CGorom.
sloba car
Baš ni makedonci nisu tu pokazali neku odlučnost. Ide se na spajanje albanije i bugarske,preko albanaca u Makedoniji.
Кец
Ма шта наприча. Бугари као већ 100 година сањају заједничку државу баш са Албанијом, зар не? Свашта.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.