Samo da „crveno blago” ne upropasti vrućina...
Valjevo, Brankovina – Za razliku od nekih prethodnih, ove godine malinari u valjevskom kraju svakako imaju više razloga za zadovoljstvo, malina je vrlo dobro rodila, kvalitet je odličan. O otkupnoj ceni se uvek može diskutovati, ali čini se da preovlađuju mišljenja da je i ona dobra, naročito za „crveno blago” proizvedeno u kontrolisanim uslovima, delimično organsku malinu, koja se plaća 550 dinara za kilogram, dok je otkupna cena za onu proizvedenu na klasičan način 450 dinara. Zvuči paradoksalno, ali izgleda da jedinu „senku” na ovogodišnju blagodet može da baci upravo sunce, velika vrućina... Ako potraje, eto muke, pre svega za one malinjake koji se ne navodnjavaju i nemaju mreže za zasenu.
Na oko 2.000 hektara pod malinom na području Kolubarskog upravnog okruga, u poređenju sa prošlom godinom, situacija je znatno bolja, očekuju se znatno veći prinosi i trenutno je bolji kvalitet plodova, izjavio je za „Politiku” Đorđe Sovilj, savetodavac za voćarstvo i vinogradarstvo u Poljoprivrednoj savetodavnoj i stručnoj službi Valjevo. U većem delu malinogorja berba je na početku, tek je obrano na jednoj četvrtini do jedne trećine površina, s tim što u višim predelima, naročito gde su u pitanju pozne sorte, berba još nije ni počela, navodi Sovilj.
– Zasad je dosta dobro, ali pratićemo vremenske uslove... Ako se nastave ovako visoke temperature, bez padavina, verovatno prinosi i kvalitet plodova neće biti kakvi su bili do sada – upozorava on. Ovaj stručnjak podseća da su vremenski uslovi pogodovali malini, da je bilo padavina u proleće, da u maju nisu bile visoke temperature. Sada, međutim, može da bude problema za one malinare koji nemaju sisteme za navodnjavanje i čiji zasadi su većim delom dana izloženi suncu.
I ove godine proizvođači malina iz valjevskog kraja okupili su se na Vidovdan u Brankovini na tradicionalnoj manifestaciji „Dan maline”, da prikažu rezultate svog rada, razmene iskustva, čuju savete stručnjaka. Većina ih je ovogodišnji skup dočekala u boljem raspoloženju u odnosu na neke prethodne godine.
Jovan Vasiljević iz sela Stanina Reka ima zasade sorti „vilamet” i „fertodi” na ukupno 90 ari i tvrdi da je malina zasad dobro rodila i da, ako ne bude previše vrućine, očekuje prinos od oko sedam tona. Uspeh bi bio utoliko veći ako se ima u vidu da ovaj proizvođač ne poseduje sistem za navodnjavanje, već mu se zasad nalazi na dobroj lokaciji, bez previše sunca.
– Kvalitet je zasad dobar. Dobra je i cena 550 dinara za malinu proizvedenu u kontrolisanim uslovima, organskog porekla. Beremo je supruga, troje dece i ja, ne plaćamo radnu snagu – ističe ovaj proizvođač.
Dvadesetdvogodišnji Lazar Dražić iz Beomuževića gaji „fertodi” na 20 ari, takođe je proizvodi u kontrolisanim uslovima i kaže da je cena dobra.
– Proizvodimo je već četvrtu godinu, navodnjavamo od prvog dana, nadamo se da će ove godine do kraja biti ovako dobro. Otkupljivači kažu da je kvalitet odličan. Bilo bi dobro da bude i malo kiše... – kaže mladi proizvođač, dodajući da je radna snaga za berbu obezbeđena iz same porodice, njih petoro, šestoro, uz pomoć još ponekog člana bliže rodbine.
Taman kad pomislite da su proizvođači valjevskog kraja ove godine baš jedinstveni u oceni da je situacija sa malinom sasvim dobra, čuje se i nešto drugačiji glas, baš kao potvrda da nije sve idealno. Milan Tomašević iz sela Tupanci na 40 ari gaji sorte „vilamet”, „fertodi”, „polku” i proizvodi ih u klasičnim uslovima, uz kompletno navodnjavanje i zaštitne mreže, za otkupnu cenu od 450 dinara po kilogramu. Ako vrućine ne „preseku”, kaže, očekuje fantastičan rod – možda čak tri tone sa ove površine. Ali cena...
– Prošla godina mi je bila bolja, otkupna cena je bila 600 dinara, izlazila je i na 620, prosek se „uhvatio” na 550 dinara. Sada 450 dinara ode na dnevnice, branje, orezivanje, kopanje, prebiranje, prskanje, repromaterijal, pa plod nema cenu. U odnosu na to kako je sve poskupelo, ovo nije dobra cena. Supruga i ja radimo od pola pet ujutru do pola devet uveče. Više bi nam se isplatilo da smo otišli u nadnicu, u berbu maline po 6.000 dinara dnevno, zaradili bismo nas dvoje za mesec dana 360.000 dinara. Svaka otkupna cena ispod 550 dinara za malinu proizvedenu u klasičnim uslovima je uzaludan posao – tvrdi ovaj proizvođač.
Saveti proizvođačima za bolji rod
Zasadi maline u Kolubarskom upravnom okrugu pokrivaju oko 2.000 hektara i u poslednjih nekoliko godina prosečni prinosi nisu dosezali ni do četiri tone po hektaru, iako je rodni potencijal znatno veći, tvrdi Đorđe Sovilj, savetodavac za voćarstvo i vinogradarstvo.
– Mi apelujemo na proizvođače da smanje površine pod zasadima, a da više ulože u izbor terena, kvalitetan sadni materijal, da obezbede navodnjavanje i mreže za protivgradnu zaštitu, odnosno zasenu. Da se sa manjih površina dobiju veći prinosi po jedinici površine – poručuje on.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


