Petak, 17.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Zadužbinarstvo kod Srba

Zadužbinarstvo kod Srba
Фото из књиге

Bogato ilustrovana monografija „Zadužbinarstvo kod Srba” Slavka Vejinovića, u izdanju novosadskog „Prometeja” i „Vukove zadužbine”, po rečima autora, rezultat je višegodišnjeg istraživanja, kao izraza želje autora da se u vidu jedne velike sinteze ukaže na najznačajnije srpske zadužbine. Ovo delo pokazuje koliko je sama ideja zadužbinarstva duboko ukorenjena u našem narodu, kao „najznačajnija karakteristika srpskog nacionalnog bića”, kako kaže Vejinović, jer je impozantan broj zadužbinara koji su zaveštali svoju imovinu i osnovali zadužbine, ali, nažalost, nije urađen kompletan i jedinstven njihov popis. „Ipak, na osnovu raspoloživih podataka Univerziteta u Beogradu, SANU, Matice srpske, Srpske pravoslavne crkve i drugih institucija i organizacija koje imaju veći broj zadužbina, sa sigurnošću se može tvrditi da je njihov broj nekoliko stotina. Samo u Arhivu Srbije čuva se građa o više od 400 zadužbina”, objašnjava Vejinović u uvodu ovog izdanja, dodajući i to da o velikom broju ktitora gotovo da nema značajnih podataka, neki su gradili po više desetina zadužbina, a neke zadužbine vremenom su ugašene, uprkos tome što su imale značajnu ulogu u razvoju srpskog društva.

Knjiga je podeljena u više segmenata: „Zadužbinarstvo u prošlosti”, „Fruška gora – ’Srpski Atos’”, „Darivali su svome rodu”, „Zadužbine u današnje vreme”, „Zadužbine u zagraničju i susednim zemljama”, „Zadužbine u dijaspori”.

Zadužbinarstvo seže duboko u istoriju i stvaranja srpske srednjevekovne države i vremena dinastije Nemanjića, koji su ljubav prema svom rodu izražavali gradnjom manastira, što je imalo veliki značaj za očuvanje kulturnog i duhovnog identiteta srpskog naroda. Manastir Hilandar prva je u nizu velikih zadužbina, najpoznatija svetinja Srpske pravoslavne crkve. Zadužbinari su bili vladari i imućna vlastela, a posle propasti srpskog carstva u srednjem veku nestalo je feudalne gospode, pa su zatim manastire osnivali monasi i sam narod. Vejinović posebno navodi manastire Ovčarsko-kablarske klisure, koji čine specifični celinu, stvaranu tokom šest vekova, uprkos razaranjima.

„Na relativno malom prostoru, koji se naziva Svetom srpskom gorom, nalazi se deset manastira i dva sveta mesta: Nikolje, Jovanje, Uspenje, Vaznesenje, Vavedenje, Preobraženje, Savinje, Blagoveštenje, Ilinje, Kađenica, Sretenje i Sveta Trojica. Za većinu ovih manastira ne zna se kada su osnovani i ko im je ktitor, ali se za većinu može reći da su podignuti krajem 14. veka, u vreme dolaska monaha sinaita u Srbiju”, piše Vejinović.

Zadužbina Stevana Magazinovića, bivšeg državnog savetnika iz Beograda, osnovana je 1872. godine, i ulazi u red najstarijih zadužbina kod nas, a osnovana je 24 godine pre nego što je doneto prvo zakonsko rešenje o zadužbinama u Srbiji. Srpska kraljevska akademija pred Prvi svetski rat imala je 13 zadužbina i pet fondova, prva zadužbina koja je pri njoj osnovana bila je Zadužbina Nikole J. Marinovića (1889), a podsticala je književno stvaralaštvo kod nas. Beogradski univerzitet posedovao je veliki broj zadužbina, i između dva svetska rata bio je jedan od najbogatijih u Evropi, a danas nastoji da unapredi rad svojih velikih zadužbina.

Posle drugog svetskog rata država je nacionalizovala većinu zadužbinarskih zgrada kod nas, u mnogima od njih su, u međuvremenu, stanari otkupili stanove, što sada bitno otežava postupak vraćanja oduzete imovine, kako autor navodi. Danas, su registrovane 43 zadužbine, 37 fondova, dve fondacije i jedan legat, a većina njih ne raspolaže finansijskim sredstvima za ostvarivanje ciljeva zbog kojih su osnovani.
 

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.