Petak, 26.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

U EU sa "receptima" MMF-a

U EU sa "receptima" MMF-a
Божидар Ђелић, Радован Јелашић, Јуриј Бајец (Фото Фонет, Танјуг и Фотодокументација "Политике")

Srbija bi mogla da potpiše novi sporazum sa Međunarodnim monetarnim fondom o programu reformi, najavio je vicepremijer Božidar Đelić u Briselu. Evropska unija često u slučaju zemalja koje brzo napreduju u reformama i "ugrađivanju" u evropske strukture traži od MMF-a da izrade program ekonomskih reformi, pa je u Briselu, kako je rekao, dogovoreno da Srbija, uz podršku EU, na prolećnom zasedanju Svetske banke i MMF-a razmotri potpisivanje novog aranžmana.

Misija MMF-, sa Pol Hilbersom na čelu, posle nedavnog "skeniranja zdravstvenog stanja" srpske privrede, već je ponudila "recepte". Naša vlada ne mora da ih primeni za sve "boljke", jer nakon vraćenog celog duga, i to znatno pre dospeća, više nije obavezna da sluša savete Fonda.

A da je novi program, bez uzimanja kredita, potreban Srbiji, uveravao je i guverner Narodne banke. Savetodavni aranžman bi, obrazlagao je on, pomogao ubrzanje reformi, povećanje kredibiliteta zemlje i privlačenje stranih investicija.

I naši kreatori ekonomske politike, od kojih su mnogi u sadašnjoj vladi, konstatovali su da bi učinak reformi u Srbiji bio mnogo manji da nije bilo dodatnih pritisaka MMF-a, Svetske banke i EU, podseća profesor Jurij Bajec. Takav aranžman ne stvara finansijske obaveze, ali je dobar kontrolni mehanizam ispravnosti i sprovođenja odluka. To ne znači, ističe on, da treba "bukvalno u zapetu" prihvatiti svaki stav, ali valja dobro razmisliti koji je generalni pravac monetarne, fiskalne ili druge politike i da li je suprotan onom što se sugeriše. Mnoge od preporuka, kako dodaje, u skladu su sa zahtevima koji čekaju Srbiju kao buduću članicu EU.

– Naravno, na nama je koliko ćemo takve preporuke moći i hteti da uskladimo s političkim željama i trenutkom, a što je u Srbiji poslednjih godina uvek bilo teško, jer je u stalnim izbornim procesima – kaže Bajec, uz napomenu da bi vlada trebalo veoma ozbiljno da sagleda najnovije primedbe i sugestije MMF-a.

Pored pohvale za solidan privredni rast i nisku inflaciju, ekonomski rezultati nisu tako ružičasti, jer se iza njih kriju problemi i neravnoteže koji, ako se ne preduprede, mogu da budu opasni. To se pre svega odnosi na visoki spoljnotrgovinski deficit koji se uvećava, kao i deficit tekućih plaćanja prema inostranstvu.

– Očigledno je da vlada ne može da posluša sve savete. Uveren sam da i ministar finansija zna da bi bilo mnogo bolje imati suficit u budžetu nego makar mali deficit, ali je zbog svih pritisaka na javnu potrošnju i s državom koja suviše troši, to teško izvesti. Ne mogu se istovremeno imati i velika potrošnja i investicije – naglašava Bajec.

Među prednostima aranžmana su stručna podrška, stalni pritisak na vladu da vodi "zdravu" ekonomsku politiku i poboljša ugled zemlje, naravno ukoliko MMF potvrdi da reforme idu u "pravom smeru". Stručnjaci navode tri ključna pravca delovanja takvog aranžmana: obaranje inflacije, smanjenje deficita platnog bilansa i ubrzanje restrukturisanja velikih sistema. MMF je metodom "štapa i šargarepe", dodaju, prinudio vladu da ispuni sve ciljeve predviđene aranžmanom, ne uvažavajući previše teškoće na tom putu.

Važno je i to što većina potencijalnih investitora pre odluke o ulaganju u neku zemlju prvo pogleda sajt MMF-a. Ukoliko tamo piše da je inflacija u Srbiji visoka i da joj je u velikoj meri "kumovala" država previsokom javnom potrošnjom, ograničenom konkurencijom i "mekim" budžetskim ograničenjem prema velikim sistemima, malo koji strani investitor će hteti da ulaže. Ne treba zanemariti ni međunarodne rejting agencije, koje su redovni čitaoci sajta MMF-a, a njihov uticaj na investitore je veliki.

Predstavnici MMF-a su otišli impresionirani snažnim ekonomskim rastom, ali su upozorili da bi on mogao da uspori. Problemi bi zato morali da se rešavaju u korenu: ubrzati strukturne reforme i privatizaciju, povećati izvoz i zaposlenost. Srbija treba da ima više para u državnoj kasi i troši manje, odnosno koliko je zarađeno, a što podrazumeva obuzdavanje plata u javnom sektoru.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.