Nedelja, 05.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

U Srbiji ni­ko ne­će bi­ti gladan

U Srbiji ni­ko ne­će bi­ti gladan
Цветковић: Размишљамо како да обезбедимо 1,2 милијарде евра Фото Л. Адровић

– Ga­ran­tu­je­mo da u ovoj ze­mlji, zbog kri­ze, ni­ko ne­će bi­ti gla­dan i da će­mo za­šti­ti­ti, pre sve­ga, one naj­ra­nji­vi­je. Ne že­lim da da­jem la­žne na­de, ali ni da pla­šim na­rod: bi­će te­ško i gra­đa­ni­ma i dr­ža­vi, te­že ne­go što se pre sa­mo ne­ko­li­ko me­se­ci mo­glo i pret­po­sta­vi­ti. Ne­re­al­no je oče­ki­va­ti da nam ove go­di­ne bu­de bo­lje ne­go u 2008, ali na­sto­ji­mo da obez­be­di­mo bar mi­ni­mal­ni pri­vred­ni rast, ži­vot kao pro­šlo­go­di­šnji, da ne uđe­mo u re­ce­si­ju, bar ne u onu du­bo­ku –po­ru­čio je pre­mi­jer Mir­ko Cvet­ko­vić u in­ter­vjuu „Po­li­ti­ci”.

Na pi­ta­nje ko­li­ko je to re­al­no oče­ki­va­ti od dr­ža­ve za ko­ju i ne­ki čla­no­vi nje­go­vog Eko­nom­skog sa­ve­ta ovih da­na tvr­de da je već za­ga­zi­la u re­ce­si­ju i da joj pre­ti ban­krot, za pre­mi­je­rane­ma di­le­me:

– Sr­bi­ja ni­je pred ban­kro­tom. Bu­džet­ski pri­ho­di je­su ne­što ma­nji od pla­ni­ra­nih, do­šlo je do za­sto­ja u pri­li­vu stra­nog ka­pi­ta­la, ali dr­ža­va svo­je oba­ve­ze re­dov­no iz­mi­ru­je i stro­go vo­di ra­ču­na o oni­ma ko­je do­la­ze, pred­u­zi­ma­ju­ćisve me­re da pre­va­zi­đe pro­ble­me sa ko­ji­ma se su­o­ča­va. Ali, raz­u­mem i eko­no­mi­ste ko­ji s pra­vom upo­zo­ra­va­ju na ozbilj­nost i te­ži­nu pro­ble­ma, na du­bi­nu kri­ze ko­ja se pre šest-se­dam me­se­ci ni­je mo­gla ni na­slu­ti­ti, na spe­ci­fič­nost si­tu­a­ci­je ko­ja zah­te­va i spe­ci­fič­ne me­re, če­ga bi tre­ba­lo da bu­du sve­sne i tre­ba­lo bi toda raz­u­me­ju sve in­te­re­sne gru­pe.

Dr­ža­vi, ka­že­te, ne pre­ti ban­krot­stvo. A gra­đa­ni­ma? Si­tu­a­ci­ja oči­gled­no ni­je be­za­zle­na, čim je vla­da već pri­pre­mi­la, isti­na, kon­tro­ver­zan, pa­ket so­ci­jal­nih me­ra?

Taj pa­ket ni­je ko­na­čan, za sa­da je na ni­vou ide­ja, sa ni­zom raz­li­či­tih op­ci­ja i raz­li­či­tih pred­lo­ga ko­je je ini­ci­jal­no pri­pre­mi­lo Mi­ni­star­stvo za rad i so­ci­jal­nu po­li­ti­ku kao osno­vu za raz­go­vo­re sa po­slo­dav­ci­ma i sin­di­ka­ti­ma. Oče­ku­jem da ćupo­čet­kom sle­de­će ne­de­lje bi­tii for­mal­no upo­znat sa pred­lo­gom ko­ji je pret­hod­no raz­ma­tran saso­ci­jal­nim part­ne­ri­ma.

Ne­ki pred­lo­zi, kao onaj o skra­će­nju rad­ne ne­de­lje, iza­zva­li su ne­go­do­va­nje po­slo­da­va­ca i ne­ve­ri­cu rad­ni­ka?

Ni­je pro­blem što bi rad­na ne­de­lja bi­la skra­će­na na če­ti­ri da­na, ne­go je pi­ta­nje ko će to da pla­ti...

... mi­ni­star­ka fi­nan­si­ja ni­je is­klju­či­la mo­guć­nost da to ide na te­ret bu­dže­ta...

Tač­ni­je, ona je re­kla da će mo­ći da pla­ti, ako ne­kom dru­gom odu­zme. Dr­ža­va ne­ma tih pa­ra, kao što ni­je lo­gič­no da po­slo­dav­ci rad­ni­ci­ma da­ju iste pla­te za ma­nje vre­me­na pro­ve­de­nog na ra­du, što bi prak­tič­no zna­či­lo da ih vi­še pla­ća­ju po sa­tu. Ide­ja je bi­la da se, kao u dru­gim ze­mlja­ma, skra­ti rad­no vre­me, ali uz od­re­đe­no sma­nje­nje na­kna­da, da se sma­nje tro­ško­vi, dabi se taj no­vac pre­u­sme­riou oču­va­nje rad­nih me­stai da se ne bi ot­pu­šta­li rad­ni­ci.

S čim će­te u po­ne­de­ljak iza­ći pred MMF?

Na­ša plat­for­ma se za­sni­va na po­ve­ća­nju de­fi­ci­ta i sma­nje­nju iz­da­ta­ka, pre na ve­ćem de­fi­ci­tu ne­go na sma­nje­nim tro­ško­vi­ma.Jer, u uslo­vi­ma kri­ze ni­je la­ko ići na sma­nji­va­nje bu­džet­skih ras­ho­da, po­go­to­vo ne u ne­kim ose­tlji­vim de­lo­vi­ma, kao što su pla­te i pen­zi­je, so­ci­jal­na da­va­nja i in­ve­sti­ci­je. Uma­nji­mo li so­ci­jal­na da­va­nja,kri­zu bi­ smo re­ša­va­li na te­ret naj­ra­nji­vi­jih slo­je­va sta­nov­ni­štva, a ako se od­rek­ne­mo pla­ni­ra­nih in­ve­sti­ci­ja po­ten­ci­jal­no uma­nju­je­mo tra­žnju ko­ja ge­ne­ri­še no­va rad­na me­sta i rast bru­to do­ma­ćeg pro­iz­vo­da.

Bi­lo bi lo­še od­u­sta­ti od tih in­ve­sti­ci­ja, jer u da­ni­ma kri­ze upra­vo one obez­be­đu­ju do­dat­na rad­na me­sta. Dru­go je pi­ta­nje ko­li­ko smo mi do sa­da efi­ka­sno ko­ri­sti­li ta sred­stva. Pre ne­ki dan smo in­ten­zi­vi­ra­li ak­tiv­no­sti na iz­ra­di pro­jekt­ne do­ku­men­ta­ci­je i eks­pro­pri­ja­ci­ji za Ko­ri­dor 10, ka­ko bi­smo mo­gli da ras­pi­še­mo ten­de­re, da bi­smo u ju­nu kre­nu­li sa ra­do­vi­ma na se­ver­nom de­lu i ove go­di­ne za­vr­ši­mo ukup­no 30-40 ki­lo­me­ta­ra auto­pu­te­va...

Mi­sli­te da MMF ne­će tra­ži­ti ve­će kre­sa­nje jav­ne po­tro­šnje, uklju­ču­ju­ći pla­te i pen­zi­je? Pred­sed­nik Ta­dić je re­kao da će­mo pri­hva­ti­ti one zah­te­ve ko­ji su po­li­tič­ki i eko­nom­ski pri­hva­tlji­vi. Šta je to za nas pri­hva­tlji­vo i šta ako to ne bu­de isto­vre­me­no pri­hva­tlji­vo i za MMF?

To je pi­ta­nje ba­lan­sa. Ko­li­ko će­mo sma­nji­ti iz­dat­ke i ko­je, a ko­li­ko uve­ća­ti de­fi­cit – to će bi­ti glav­na tač­ka pre­go­vo­ra sa MMF-om.  Za­jed­no će­mo pro­ve­ri­ti sva­ku stav­ku i vi­de­ti šta je naj­smi­sle­ni­je ura­di­ti.Mo­ja pro­ce­na je da će ti raz­go­vo­ri bi­ti te­ški, kao što je to uvek sa MMF-om. Ovo­ga pu­ta, mo­žda, ne­što lak­ši, po­što je i nji­ma ja­sno da mi sa­da ni­smo izo­lo­va­no ostr­vo, da se i dru­ge ze­mlje su­o­ča­va­ju i to sa mno­go ve­ćim pro­ble­mi­ma. Ve­ru­jem da će bi­ti sprem­ni­ji da sva­ko od ovih pi­ta­nja bu­de raz­mo­tre­no sa sta­no­vi­šta re­al­nih mo­guć­no­sti. Sve ci­fre će­mo sta­vi­ti na sto ka­ko bi­ smo za­jed­nič­ki na­šli odr­ži­vo re­še­nje.

O ko­jim ci­fra­ma je reč?

Pro­ra­ču­ni se upra­vo za­vr­ša­va­ju, ali na­čel­no raz­mi­šlja­mo o to­me ka­ko da obez­be­di­mo 1,2 mi­li­jar­de evra, ko­li­ko ot­pri­li­ke iz­no­se zbir oče­ki­va­nog dvo­stru­kog de­fi­ci­ta (pla­ni­ra­nog i do­dat­nog) i oba­ve­za za ot­pla­tu po­sto­je­ćih kre­di­ta ko­ji do­spe­va­ju u ovoj go­di­ni.

Ne­će­mo od­u­sta­ti od in­ve­sti­ci­ja

Ka­ko će­te po­pu­ni­ti pro­du­blje­nu bu­džet­sku ru­pu i iz ko­jih iz­vo­ra, po­što na po­dr­šku Evrop­ske uni­je, re­al­no, mo­že­mo da ra­ču­na­mo tek u sle­de­ćoj go­di­ni?

U ovom tre­nut­ku ima­mo po­kri­ve­nih oko 750-770 mi­li­o­na i ne­do­sta­je nam oko 400-450 mi­li­o­na evra, ko­li­ko i tra­ži­mo od EU. Ali,na to ne sme­mo da se oslo­ni­mo, ne sme­mo da za­vi­si­mo od pro­ce­du­re, pa će­mo na­ći do­dat­ne iz­vo­re.

Pri­me­ra ra­di?

Re­ci­mo,ko­mer­ci­jal­nim za­du­ži­va­njem, s tim što bi ­smo taj dug even­tu­al­no re­fi­nan­si­ra­li kad do­bi­je­mo sred­stva za bu­džet­sku po­dr­šku od EU ili dru­gih me­đu­na­rod­nih kre­di­to­ra.

Po­mi­nja­na je i mo­guć­nost po­ve­ća­nja PDV-a?

Ta mo­guć­nost se ne raz­ma­tra.

Ne­dav­no je na­ja­vlje­na mo­guć­nost pro­ši­re­nja pro­gra­ma kre­dit­ne po­dr­ške pri­vre­di još jed­nim kru­gom zaj­mo­va za li­kvid­nost?

Pr­vi pa­ket krat­ko­roč­nih me­ra, su­de­ći po tra­žnji za kre­di­ti­ma,po­ka­zao se kao pun po­go­dak. Isti­na, još je ra­no da se go­vo­ri o efek­ti­ma,vi­de­će­mo za me­sec da­na ka­ko će toi prak­tič­noda funk­ci­o­ni­še, za šta se tro­ši taj no­vac.Me­đu­tim, sa­dapo­sto­je in­di­ci­jedabi kri­za mo­gla da po­tra­je ine­ko­li­ko go­di­na,a ako se za me­sec-dva is­po­sta­vi da je to re­al­nost, mi će­mo mo­ra­ti stra­te­ški da pri­pre­mi­mo na­šu pri­vre­du nadu­go­traj­ni­ju kri­zu od ne­ko­li­ko go­di­na.

Uni­ja po­slo­da­va­ca ne­dav­no je ape­lo­va­la na vla­du da se do­dat­nim me­ra­ma uklju­či u re­ša­va­nje pro­ble­ma ne­li­kvid­no­sti i na­ra­slih ne­iz­mi­re­nih oba­ve­za pri­vre­de?

Raz­ma­tra se mo­guć­nost kon­ver­zi­je po­tra­ži­va­nja dr­ža­ve od pri­vre­de (po osno­vu ne­pla­će­nih oba­ve­za)u pet, de­set ili dva­de­set pro­ce­na­ta dr­žav­nog ka­pi­ta­la u tim fir­ma­ma,ali sa od­go­va­ra­ju­ćom iz­la­znom stra­te­gi­jom:dakad pro­đe kri­za, za dve-tri go­di­ne, dr­ža­va svoj udeo pro­da ve­ćin­skom vla­sni­ku ili ne­ko­me na tr­ži­štu. Slič­no se sa­da ra­di na Za­pa­du, s tim što oni da­ju keš, ali mi to ra­di­mo bez uti­ca­ja na bu­džet – kon­ver­tu­je­mo sta­re, ali ne i te­ku­će oba­ve­ze.Ra­di se i na mo­de­lu even­tu­al­ne mul­ti­la­te­ral­ne kom­pen­za­ci­je na dva-tri ni­voa,iz­me­đu dr­ža­ve i jav­nih pred­u­ze­ća, jav­nih pred­u­ze­ća i ostat­ka pri­vre­de...

Mi­ni­star eko­no­mi­je pred­la­že da se vlda obra­ti stra­nim kre­di­to­ri­ma za re­pro­gram oba­ve­za pri­vat­nih kom­pa­ni­ja?

To ni­je lo­ša ide­ja,apel ne ko­šta i mi tu ni­šta ne mo­že­mo da iz­gu­bi­mo. Na­pro­tiv. To bi bi­lo ko­ri­sno i za pri­vre­du, ali i za dr­ža­vu, jer bi bio sma­njen od­liv de­vi­za, što bi zna­či­lo do­dat­ni im­puls odr­ža­nju sta­bil­nog kur­sa.

Ni­sam do­ži­veo kao ne­zgod­nu si­tu­a­ci­ju


Sma­tra­te li da je vla­da mo­gla dru­ga­či­je da po­stu­pi u slu­ča­ju Mi­la­di­na Ko­va­če­vi­ća?

Svi ko­ji su kri­ti­ko­va­li vla­du zbog od­lu­ke da se do­go­vo­ri sa Ame­ri­kom po­sle pro­ble­ma na­sta­lih bek­stvom Mi­la­di­na Ko­va­če­vi­ća u su­šti­ni su se za­la­ga­li za to da od­no­si iz­me­đu na­še dve ze­mlje osta­nu ne­ra­šči­šće­ni. Zbog ono­ga što se de­si­lo već tr­pi­mo da­le­ko­se­žne eko­nom­ske, po­li­tič­ke i sve dru­ge po­sle­di­ce. Ne vi­dim u če­mu je pro­blem to što smo raz­go­vo­re sa Ame­ri­kan­ci­ma pro­gla­si­li dr­žav­nom taj­nom. Kad se pre­go­va­ra s ne­kim mo­ra po­sto­ja­ti plat­for­ma i, na­rav­no, ona se ne pred­sta­vlja jav­no­sti dok pre­go­vo­ri ne bu­du za­vr­še­ni.

Ipak, vla­da se na­šla u ne­zgod­noj si­tu­a­ci­ji na­kon što je pro­cu­ri­la in­for­ma­ci­ja o pre­go­vo­ri­ma „te­škim” mi­li­on do­la­ra?

To ni­sam do­ži­veo kao ne­zgod­nu si­tu­a­ci­ju po vla­du. Či­nje­ni­ca je da je naš dr­ža­vlja­nin na te­ri­to­ri­ji stra­ne ze­mlje pre­tu­kao dr­ža­vlja­ni­na te ze­mlje, da je na osno­vu to­ga po­kre­nut po­stu­pak, da je naš dr­ža­vlja­nin prak­tič­no po­be­gao iz te ze­mlje uz po­moć na­ših dr­žav­nih slu­žbe­ni­ka i či­nje­ni­ca je da je reč o naj­moć­ni­joj ze­mlji na sve­tu. Mi smo mo­gli da bi­ra­mo: ili da ni­šta ne ra­di­mo na po­bolj­ša­nju od­no­sa sa Ame­ri­kom, da osta­vi­mo sve ta­ko ka­ko je­ste, ili da po­ku­ša­mo da pro­blem raz­re­ši­mo. Po­kre­nu­li smo i di­sci­plin­ske i sud­ske po­stup­ke pro­tiv na­ših slu­žbe­ni­ka. Na­sto­ji­mo da pro­blem u pot­pu­no­sti re­ši­mo i bi­će re­šen.

Mno­gi mi­sle da kriv­ca tre­ba tra­ži­ti u vla­di.

Pro­blem je­ste što je ne­ko iz­neo tu in­for­ma­ci­ju, sve­sno ili, mo­žda, ne­ho­tič­no. Vla­da se ne ba­vi is­tra­ga­ma, po­sto­je dr­žav­ni or­ga­ni, a o to­me do­kle je sti­gla is­tra­ga ne mo­gu da go­vo­rim de­talj­ni­je. U sva­kom slu­ča­ju jed­na do­bra ide­ja vla­de, ka­ko da se re­ši pro­blem, do­ve­de­na je u pi­ta­nje.

Ako se utvr­di da je ne­ko od mi­ni­sta­ra odao taj­nu da li ste sprem­ni da ide­te do kra­ja, da ga sme­ni­te?

Spre­man sam da se to pi­ta­nje raš­či­sti do kra­ja.

Do­kle se sti­glo u raz­go­vo­ri­ma sa Ame­ri­kan­ci­ma?

Oče­ku­jem da uspe­šno okon­ča­mo ovaj po­sao. To će eli­mi­ni­sa­ti pre­pre­ku u po­bolj­ša­nju od­no­sa sa naj­ve­ćom si­lom na sve­tu, što će nam bi­ti od po­mo­ći i u evrop­skim in­te­gra­ci­ja­ma.

Da li se po­se­ta Dra­go­lju­ba Mi­ću­no­vi­ća Hr­vat­skoj i na­ja­vlje­na po­se­ta pred­sed­ni­ka i pre­mi­je­ra Hr­vat­ske Sr­bi­ji mo­že tu­ma­či­ti kao po­ku­šaj da se po­bolj­ša­ju od­no­si iz­me­đu dve ze­mlje?

Te­melj po­li­tič­ke si­gur­no­sti su do­bri od­no­si u re­gi­o­nu. I Sr­bi­ja i Hr­vat­ska ima­ju za­jed­nič­ku evrop­sku bu­duć­nost. Iako sma­tra­mo da je hr­vat­sko pri­zna­nje ne­le­gal­ne ne­za­vi­sno­sti Ko­so­va i Me­to­hi­je po­gre­šan po­tez, ve­ru­jem da će­mo pre­mi­jer Hr­vat­ske Ivo Sa­na­der i ja, to­kom su­sre­ta ko­ji na­red­nih da­na tre­ba da usle­di u Be­o­gra­du, na­pra­vi­ti ozbi­ljan po­mak u re­ša­va­nju ni­za va­žnih pi­ta­nja kao što su: po­vra­tak iz­be­gli­ca, imo­vi­ne, pro­blem ne­sta­lih, za­šti­ta na­ci­o­nal­nih ma­nji­na, kao i pri­vred­na sa­rad­nja.

-----------------------------------------------------------

Lju­di ni­su broj­ke

Jav­nost sti­če uti­sak da su raz­mi­mo­i­la­že­nja iz­me­đu Na­rod­ne ban­ke i vla­de sve ve­ća. Sa­da,i po pi­ta­nju kur­sa. Da li je tač­no da se vla­din eko­nom­ski tim za­la­že za fik­sni kurs?Či­me bi ga od­bra­ni­li?

Ne.Mi se, što je i zah­tev pri­vre­de, za­la­že­mo za sta­bi­lan kurs, bez ve­li­kih osci­la­ci­ja, ka­ko je do­go­vo­re­no sa MMF-om. Fik­sni kurs bi pod­ra­zu­me­vao po­sto­ja­nje ta­ko­zva­nog mo­ne­tar­nog od­bo­ra (kao u Bu­gar­skoj ili BiH i još ne­kim ze­mlja­ma) ili ne­for­mal­no, bez od­bo­ra, ali uz sprem­nost Na­rod­ne ban­ke da ga bra­ni do po­sled­njeg cen­ta. Ali,to ni­je na­ša stra­te­gi­ja.

Da li sveto zna­či da ne­ma su­štin­skog ne­sla­ga­nja iz­me­đu gu­ver­ne­ra i pre­mi­je­ra?

Kad je reč o kur­su –ne­ma.Me­đu­tim,gu­ver­ner sma­tra da vla­da mo­ra da vo­di čvr­šću fi­skal­nu po­li­ti­ku, uklju­ču­ju­ći i sma­nje­nje pla­ta i pen­zi­ja.Eko­nom­ski gle­da­no, to bi bi­lo i bo­lje i la­god­ni­je. Kad bi ­smo sma­nji­li pla­te,ima­li bi ­smo su­fi­cit.Ali pla­te ni­su sa­mo ci­fre ko­je se pre­vla­če iz jed­ne ta­be­le u dru­gu. Iza njih sto­je ži­vi lju­di i mi po­ku­ša­va­mo da iz­ba­lan­si­ra­mo iz­me­đu eko­nom­skih mo­guć­no­sti i po­tre­be da tim lju­di­ma po­mog­ne­mo da što bez­bol­ni­je pro­đu kroz kri­zu. Vla­da o to­me, za raz­li­ku od gu­ver­ne­ra,mo­ra da raz­mi­šlja.

Komentari47
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.