Ponedeljak, 16.11.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
Časopis „Srpska misao”

Kultura kao odgovor vremenu

Novi trobroj časopisa „Srpska misao” donosi autorske poglede na duhovnost, jezik, istoriju, medije i izazove savremenog sveta
Kultura kao odgovor vremenu
Насловна „Српска мисао” (Фото Српска мисао)

Od Svetog Save i „Miroslavljevog jevanđelja” do veštačke inteligencije i hibridnog rata – novi broj časopisa „Srpska misao” okuplja autore oko pitanja identiteta, pamćenja i budućnosti.

Glavna urednica Dušica Milanović u uvodniku „I mir i rat”  piše o svetu koji godinama živi između sukoba i kratkih predaha. Upozorava na moć bez moralnih granica, medijske manipulacije i prodor veštačke inteligencije, a nadu pronalazi u poruci „Miroslavljevog jevanđelja” – čovečnosti, ljubavi, milosrđu i praštanju.

Darko Tanasković u opsežnom eseju „Svetosavlje – raskovnik srpski za sva vremena” Svetog Savu predstavlja kao utemeljivača srpske duhovnosti, kulture i državnosti. Podseća da svetosavlje nije zatvorena nacionalna ideologija, već spoj pravoslavne univerzalnosti, pripadnosti sopstvenom narodu i stvaralačke odgovornosti. Suštinu tog zaveta sažima rečima patrijarha Pavla: „Budimo ljudi!”

Oliver Tomić predstavlja izložbu o Svetom Savi u Galeriji SANU, a u tekstu „Živi pojas Presvete Bogorodice” beleži nezapamćeno interesovanje vernika za svetinju donetu u Hram Svetog Save. Branislav Stanković u „Nesrebroljubivom čudotvorcu” osvetljava duhovnu stranu Nikole Tesle i njegovu veru u kosmičku harmoniju, svetlost i samilost.

Sanja Klisarić piše o jeziku kao memoriji duše i čuvaru narodnog iskustva. Zoran Avramović razmatra kako globalno tržište menja sudbinu srpske knjige i upozorava na potiskivanje ćirilice. Goran Perčević, polazeći od Dositejevih ideja, traži način da se u doba veštačke inteligencije i informacionog preobilja sačuvaju kritičko mišljenje i zdrav razum.

Miloš M. Kovačević osporava naziv Rečnika SANU i traži povratak izvornom imenu – Rečnik srpskog književnog i narodnog jezika. Katarina Korša podseća da bez etike nema odgovornog novinarstva, dok Aleksandar Vranješ u „Eho sobi” analizira virtuelne zajednice u kojima istomišljenici potiskuju dijalog i argumente.

O hibridnom ratu, propagandi i lažnim vestima piše Ozren Milanović. Bojan Jovanović razmatra odnos sudbine, karaktera i slobode izbora, a Petar Zec u „Zlom duhu iz virtuelne lampe” kroz metaforu Aladinovog duha govori o političkoj moći i haosu.

Dragan Hamović piše o Danku Popoviću i živom duhu ustanka, a Miodrag Tomić o jezičkom putu od Dositeja do Vuka. Laura Barna oživljava priču o prvoj srpskoj crtačkoj i slikarskoj školi Kirila Kutlika, dok Slobodan Reljić razmatra odnos Istoka i Zapada. Marko Krstić u „Nesrazmernim razmerama” poredi velike gradove i njihovu arhitekturu. Boško Suvajdžić piše o Dejanu Medakoviću povodom knjige Marka Paovice kao porodičnoj hronici i svedočanstvu istorije. Verica Val bavi se hranom kao sponom kultura, a Strahinja Stojković značajem kulture i zadužbinarstva.

Aleksandar Valjarević Srbiju vidi kao neprekidan proces oblikovanja prostora i identiteta.

Jelena Zec iz San Franciska piše o neizvesnosti budućnosti i tehnološkim promenama. Radoslav Zelenović prati istoriju dokumentarnog filma, dok Adriana Čortan Simić otvara temu otuđenosti i potrebe za bliskošću i razgovorom.

Ljubivoje Ršumović u priči „Dva mlada Srbina i kuća bez prozora” spaja humor, fantastiku i satiru. Poetski blok donosi stihove Matije Bećkovića, Radomira Uljarevića, Rada Tanasijevića i Irene Plaović. Ana Ćosić Vukić objavljuje arhivski tekst Dobrice Ćosića „Pogled sa ruševina srpskog dvadesetog veka”, osvrt na istorijske lomove, poraze i odgovornosti.

Broj zaokružuju skulpture Željke Momirov, predstavljene u rubrici „Naša mala galerija”, i slikarski portret Nenada Stankovića, čiji su radovi posvećeni metafizičkim predelima, svetim vrhovima i duhovnim prostorima. Raznovrsnost tema i autora pokazuje da „Srpska misao” i u ovom broju nastoji da poveže kulturno nasleđe sa pitanjima sadašnjice – od očuvanja jezika i pamćenja do razumevanja sveta koji se ubrzano menja.

 

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.