Studentska lista ponovo kod Marte Kos
BEOGRAD – Predstavnici Studentske liste, koja je na parlamentarnim izborima 25. oktobra osvojila apsolutnu većinu, danas bi trebalo da održe novi sastanak sa evropskom komesarkom za proširenje Martom Kos, samo 24 časa pre konstitutivne sednice Narodne skupštine Srbije. Drugi susret u razmaku od dve nedelje ponovo je u središte pažnje stavio pitanje političkog legitimiteta i odgovornosti ljudi koji u međunarodnim razgovorima nastupaju kao predstavnici izbornog pobednika, iako Studentska lista još nije javno predstavila jasnu strukturu rukovodstva i način donošenja odluka.
Prema objavljenim informacijama, sa Martom Kos razgovaraće Jovana Pavlović, Ana-Marija Radosavljević, Ana Dimitrijević i Aleksandar Baucal. Na prethodnom sastanku, održanom 2. novembra, umesto Baucala učestvovao je Dejan Šoškić, dok su ostale tri učesnice bile u istom sastavu.
Upravo ovakav kontinuitet razgovora sa jednom od najvažnijih predstavnica Evropske komisije dodatno naglašava potrebu da javnost dobije precizno objašnjenje ko je imenovao članove delegacije, kome oni podnose izveštaje i na osnovu kojih političkih odluka iznose stavove o budućnosti Srbije.
Posebno je značajno što se ne radi o protokolarnim susretima bez političke težine. Evropska komesarka za proširenje neposredno učestvuje u oblikovanju politike Evropske unije prema državama kandidatima, a razgovori sa predstavnicima političke organizacije koja će imati 140 narodnih poslanika neminovno dobijaju značaj koji prevazilazi uobičajene kontakte sa političkim strankama i pokretima.
Sama činjenica da Studentska lista razgovara sa evropskim zvaničnicima nije sporna. Naprotiv, međunarodna komunikacija predstavlja sastavni deo političke odgovornosti svake organizacije koja pretenduje da upravlja državom. Međutim, politička transparentnost podrazumeva da građani znaju ko ih predstavlja, šta je predmet razgovora i kakve obaveze, ukoliko ih ima, politički predstavnici preuzimaju.
O tome je posebno važno govoriti kada su predmet kontakata pitanja evropskih integracija, spoljnopolitičkog usmeravanja Srbije i odnosa prema regionu, uključujući i Kosovo i Metohiju.
Na prethodnom susretu, prema objavljenim informacijama, predstavnici Studentske liste govorili su o obnovi vladavine prava, demokratskim institucijama i evropskoj perspektivi Srbije. Evropska komisija tada nije želela da potvrdi identitet učesnika, a u izveštajima o razgovorima navedeno je da Studentska lista još nije jasno definisala sopstveno rukovodstvo niti planove za formiranje vlade.
Takva organizaciona nedorečenost ima posebnu političku težinu posle izbora. Dok se u Srbiji još očekuje institucionalno konstituisanje nove parlamentarne većine, u Briselu se već odvijaju razgovori sa ljudima čije mesto u budućoj strukturi vlasti nije javno utvrđeno.
O potrebi da se razjasni ko predstavlja Studentsku listu govorio je i predsednik Stranke slobode i pravde Dragan Đilas, koji je prethodnih dana kritikovao nedostatak informacija o prvom susretu sa Martom Kos.
„Najnormalnije je da lista koja je ubedljivo pobedila na izborima razgovara sa Martom Kos”, poručio je Đilas, ističući da nije normalno da javnost ostane bez odgovora o učesnicima i sadržaju tih razgovora.
S druge strane, poruke koje je nakon prvog susreta uputila evropska komesarka pokazuju da Brisel od buduće vlasti u Beogradu očekuje jasno političko i strateško opredeljenje.
Marta Kos je tada izjavila da je neophodno obnoviti poverenje između Evropske unije i građana Srbije, uz ocenu da se naša zemlja, prema kriterijumima Evropske komisije, nalazi među kandidatima koji nazaduju u procesu evropskih integracija.
„Fokus je da se odredi put kojim Srbija ponovo može da bude demokratska zemlja”, navela je Kos.
Govoreći o studentskim protestima i političkim promenama u Srbiji, ona je naglasila da su zahtevi demonstranata bili bliski vrednostima koje zastupa Evropska unija.
„Ono što su demonstranti želeli i za šta su se zalagali su iste vrednosti za koje se i mi zalažemo”, rekla je Kos, navodeći borbu protiv korupcije, nezavisno pravosuđe, slobodu medija, dobrosusedske odnose i strateško usklađivanje sa Evropskom unijom.
Ona je poručila i da je Brisel spreman da pomogne novoj vladi u sprovođenju neophodnih reformi.
Upravo pominjanje strateškog usklađivanja i dobrosusedskih odnosa nameće potrebu da buduća parlamentarna većina jasno predstavi svoje pozicije o pitanjima od najvećeg državnog značaja.
Srbija ima sopstvene nacionalne i državne interese, među kojima su očuvanje teritorijalnog integriteta, položaj srpskog naroda na Kosovu i Metohiji, odnosi sa Republikom Srpskom, energetska bezbednost i samostalnost u vođenju spoljne politike. Nijedno od tih pitanja ne može biti predmet političkih pretpostavki niti neformalnih tumačenja onoga što buduća vlast namerava da učini.
Dodatnu pažnju izaziva činjenica da Studentska lista, uprkos izbornoj pobedi, još nije javnosti predstavila zaokružen model političkog rukovodstva koje preuzima odgovornost za njene međunarodne kontakte. Zbog toga objavljivanje imena učesnika sastanaka sa evropskom komesarkom rešava samo jedan deo problema. Drugi, suštinski važniji, odnosi se na njihov mandat i političku odgovornost.
Konstitutivna sednica 15. saziva Narodne skupštine zakazana je za sutra, 17. novembar, u 10 časova. Sazvala ju je odlazeća predsednica parlamenta Ana Brnabić, a poslanici bi trebalo da potvrde mandate, izaberu predsednika i potpredsednike Skupštine, imenuju generalnog sekretara i odluče o sastavu parlamentarnih radnih tela i stalnih delegacija.
Prema konačnim izbornim rezultatima, Studentska lista osvojila je 140 poslaničkih mesta, lista „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija” 103, dok je sedam mandata pripalo predstavnicima manjinskih lista. Po dva poslanika imaće Savez vojvođanskih Mađara i Albanska koalicija, a po jednog liste „Rasim Ljajić – Ljudski”, SDA Sandžaka i Stranka pravde i pomirenja.
Posle konstituisanja parlamenta uslediće postupak izbora nove vlade, koja će morati da preuzme punu institucionalnu i političku odgovornost za odnose Srbije sa Evropskom unijom i drugim međunarodnim partnerima.
Do tada ostaje suštinska razlika između predstavljanja jedne izborne liste i zvaničnog zastupanja države Srbije. Pobeda na izborima daje demokratski legitimitet za formiranje vlasti, ali sama po sebi ne prenosi državna ovlašćenja na neformalne delegacije.
Zato je, posle dva susreta sa Martom Kos u kratkom vremenskom periodu, neophodno da Studentska lista javno saopšti ne samo ko odlazi na razgovore već i ko donosi odluke o sastavu delegacija, šta su njihova politička ovlašćenja i kakve su konkretne poruke uputili evropskim zvaničnicima.
Građani Srbije na izborima su odlučili kome poveravaju parlamentarnu većinu. Od te većine sada imaju pravo da zahtevaju da jasno kaže ko u njeno ime govori, ko u njeno ime pregovara i ko će snositi odgovornost za dogovorenu politiku.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


