Sreda, 18.11.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
ZVORNIČKA TVRĐAVA

Đurđevdan pred novom stranicom istorije

Zvornički Stari grad, poznat i kao Đurđevgrad, obuhvata tri povezane celine: Gornji, Srednji i Donji grad
Đurđevdan pred novom stranicom istorije
Средњовековнa зворничка тврђава (Фото ГУ Зворник)

Zvornik – Na uzvišenju iznad Zvornika, odakle se pruža pogled na Drinu i obe njene obale, vekovima stoje bedemi Đurđevgrada. Nekada važna vojna tačka danas je jedan od najvrednijih istorijskih spomenika u Podrinju. Iako je od nekadašnjeg utvrđenja sačuvan samo deo građevina, njegova prošlost i položaj pružaju mogućnost da ovaj prostor dobije značajnije mesto na kulturnoj i turističkoj mapi regiona.

Korak u tom pravcu predstavlja saradnja grada Zvornika s tri naučne i obrazovne ustanove iz Beograda. Predstavnici Arhitektonskog fakulteta, Arheološkog instituta i Instituta za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo početkom novembra obišli su tvrđavu kako bi se upoznali sa njenim stanjem i mogućnostima daljeg istraživanja.

Zvornički Stari grad, poznat i kao Đurđevgrad, obuhvata tri povezane celine: Gornji, Srednji i Donji grad. Njegovi najstariji delovi potiču iz srednjeg veka, a utvrđenje se tokom narednih stoleća menjalo, proširivalo i prilagođavalo vojnim potrebama različitih vladara. S položaja koji gospodari dolinom Drine bilo je moguće nadzirati rečni prelaz i puteve koji su povezivali Bosnu sa Srbijom.

U istoriji tvrđave posebno mesto pripada despotu Đurđu Brankoviću, po kome je prema predanju i dobila ime. Narod je za njene zidine vezao i priče o Prokletoj Jerini, supruzi srpskog despota. Iako je utvrđenje postojalo i pre njihovog vremena, legende o njegovoj gradnji prenosile su se generacijama i ostale deo lokalnog nasleđa.

Tokom osmanske uprave dograđivani su odbrambeni delovi, dok je u vreme Austrougarske tvrđava ponovo prilagođavana vojnoj upotrebi. Zato se na njenim ostacima i danas mogu prepoznati različiti graditeljski uticaji. Stari grad Zvornik je 2005. godine proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Uprkos istorijskom značaju, vreme je ostavilo vidljive posledice na bedemima i drugim delovima utvrđenja. Za njihovo očuvanje neophodno je najpre utvrditi u kakvom se stanju nalaze, a upravo tu počinje posao stručnjaka.

Arheološki institut planira fotogrametrijsko snimanje lokaliteta nakon što se povuče vegetacija, kako bi se dobila preciznija slika sačuvanih građevina i terena. Prikupljeni podaci biće osnova za izradu dokumentacije neophodne za buduće konzervatorske radove.

U istraživanje Đurđevgrada biće uključeni i studenti master studija Arhitektonskog fakulteta u Beogradu. U okviru predmeta Studio projekat baviće se mogućim rešenjima za očuvanje tvrđave, ali i pitanjem kako prostor s tako dugom istorijom može da dobije novu upotrebu, bez narušavanja svojih izvornih vrednosti.

Sve aktivnosti sprovode se uz saglasnost Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasleđa Republike Srpske.

Đurđevgrad nije samo svedočanstvo prošlosti jer njegovi bedemi, pogled na Drinu i priče koje su se vekovima prenosile predstavljaju nasleđe koje bi moglo da privuče znatno više posetilaca. Hoće li se to i dogoditi zavisiće od rezultata istraživanja, planiranih mera zaštite i sredstava za njihovo sprovođenje. Zasad je izvesno da se posle dugog perioda u kojem je tvrđava uglavnom prepuštena zubu vremena, njenoj budućnosti ponovo pristupa s naučne i stručne strane.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.