Sijekovac se seća svojih žrtava

Sijekovac – Nedaleko od Broda, u Sijekovcu, juče je obeležena sedamnaesta godišnjica zločina koga su su u ovom selu, dvadeset i šestog martovskog dana, počinili pripadnici muslimansko hrvatskih paravojnih formacija i regularnih jedinice Zbora narodne garde. Toga dana na zverski način ubijeno je 47 srpskih civila.

– Izvukli su nas iz podruma u koji smo se sakrili. Majku Mladenku i mene nisu ubili, ali su zato umorili oca mi Luku te braću Željka i Dragana... Majčino srce nije izdržalo. I ona je nešto kasnije umrla... Očeve kosti pronašao sam prošle godine, a posmrtne ostatke braće, još nisam, priča Saša Milošević koji je, 1992. imao tek devet godina.

Toga dana, pripadnici 108. brigade Hrvatskog vijeća odbrane i Prve kažnjeničke bojne koju je predvodio Nijaz Čaušević Medo umorili su u selu Sijekovac sve što je ostalo na kućnom pragu, dok je naseobina sravnjena sa zemljom.

– Zločin u Sijekovcu bio je prvo stradanje Srba i to još dok rat nije bio ni počeo. Za zločin počinjen nad nevinim ljudima niko nije odgovarao. Iako postoji bezbroj dokaza, video-zapisa, dokumenata i izjava svedoka, zločin u Sijekovcu, ni sedamnaest godina posle, nije procesuiran, ogorčen je Marko Grabovac iz Komisije za istraživanje ratnih zločina koje su, u Posavini, počinili pripadnici paravojnih muslimansko-hrvatskih formacija i regularne jedinice Zbora narodne garde iz Hrvatske.

Pre dva dana je 107. brigada Hrvatskog vijeća odbrane proslavljala, nedaleko Sijekovca, sedamnaest godina postojanja. Na svečanosti kojoj su prisustvovali i predsednik HDZ BiH Dragan Čović i potpredsednik Republike Srpske Davor Čordaš, pojedini učesnici zločina u Sijekovcu došli su obučeni u ratne uniforme.

U spomen-crkvi Ognjene Marine, na čijim zidovima su uklesana imena Sijekočana koje su, tokom marta umorile njihove komšije, Hrvati i muslimani iz Novog Sela, Koraće i Koliba, služen je pomen sa koga je upućena poruka da pravda još nije stigla crnokošuljaše Ante Prkačina koji je devedeset i druge predvodio Tuđmanove vojnike.